Prvi izvještaj o napretku projekta: Postavljanje temelja za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini
Projekt CETAP, koji finansira Evropska unija, a implementiraju Međunarodna konsultantska firma COWI A/S, Nezavisni štokholmski istraživački institut (SEI) i Savezni zavod za zaštitu okoliša Njemačke (UBA), ostvario je značajan napredak u svojoj misiji podrške tranziciji Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji. Projekt ima za cilj da unaprijedi iskorištavanje materijala iz otpada putem odvojenog prikupljanja, ponovne upotrebe i reciklaže, stavljajući održivost u središte reformi upravljanja otpadom.
Ključna dostignuća u prvom kvartalu
Tokom izvještajnog perioda od novembra 2024. do februara 2025. godine, projektni tim je bio fokusiran na realizaciju Podaktivnosti 1.1: sveobuhvatnu procjenu tržišnog potencijala za primjenu principa cirkularne ekonomije na posebne tokove, odnosno kategorije otpada.
Najvažniji koraci uključuju:
- Mapiranje i uključivanje zainteresiranih strana: Održani su brojni sastanci s državnim institucijama, komunalnim preduzećima, operaterima za reciklažu i koordinatorima sistema proširene odgovornosti proizvođača u oba entiteta i Brčko distriktu. Ovaj angažman bio je ključan za razumijevanje trenutne situacije i uspostavljanje saradnje.
- Pregled politika i zakonodavstva: U toku je sveobuhvatan pregled relevantnog zakonodavstva iz oblasti upravljanja otpadom u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Prikupljene informacije će poslužiti kao osnova za buduće pravne reforme u skladu s paketom EU propisa o otpadu i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
- Prikupljanje podataka o posebnim tokovima otpada: Tim je mapirao proizvođače posebnih kategorija otpada (npr. električni i elektronski otpad, gume, ulja, građevinski i ruševinski otpad) i započeo prikupljanje podataka o količinama i načinu tretmana, uz upućivanje zvaničnih zahtjeva fondovima za zaštitu okoliša za dostavljanje relevantnih informacija.
- Formiranje tematskih radnih grupa: Pokrenute su radne grupe pod vođstvom stručnjaka koje će upravljati aktivnostima u oblastima: usklađivanja zakonodavstva, ekonomskog modeliranja, tehničkog planiranja i podizanja javne svijesti. Ove grupe će započeti sa zvaničnim sastancima u martu.
Šta slijedi
Nakon što su temelji postavljeni, CETAP sada prelazi na:
- Završetak Studije o tržišnom potencijalu za primjenu cirkularne ekonomije
- Pokretanje jačanja kapaciteta za aktere/zainteresirane strane na svim nivoima
- Iniciranje izrade novih zakonskih okvira i pružanje podrške u planiranju na lokalnom, odnosno općinskom nivou
- Pripreme za razvoj nacionalne platforme za razmjenu otpada, uz tehničku podršku stručnjaka iz Hrvatske
- Projektovanje nacionalne kampanje za podizanje svijesti, s ciljem uključivanja građana u aktivnosti ponovne upotrebe, oporavka i reciklaže
Održivo upravljanje otpadom počinje strategijom
CETAP ne predstavlja samo projekt tehničke pomoći – u pitanju je pokretač sistemskih promjena. Integracijom principa cirkularne ekonomije u politike, infrastrukturu i javnu svijest države, Bosna i Hercegovina pravi hrabar iskorak ka zelenijoj i efikasnijoj budućnosti.
Za najnovije informacije i objave posjetite: www.cetap.ba/en/news.
Skrivena cijena koštanja otpada: Šta se dešava s otpadom u Bosni i Hercegovini?
Otpad često posmatramo kao nešto što čim nestane iz našeg vidokruga, nestaje i iz glave. Čim ga bacimo u kantu, gotovo da nikad više ni ne razmišljamo o njemu. Međutim, gdje on zapravo završava i i koja je stvarna cijena ove rastuće planine otpada po našu okolinu, zdravlje i ekonomiju?
U Bosni i Hercegovini, istina je istovremeno i zabrinjavajuća i urgentno traži reakciju.
Put otpada u BiH
Svakog dana domaćinstva, privreda i industrija širom zemlje proizvedu na hiljade tona otpada. Štaviše, Samo u 2021. godini, Bosna i Hercegovina proizvela je 1,2 miliona tona komunalnog otpada – što je povećanje od 1,8% u odnosu na prethodnu godinu. To znači da je svaki stanovnik proizveo u prosjeku 356 kg otpada – gotovo koliko i odrasli polarni medvjed!
Dio tog otpada preuzimaju komunalne službe i odvoze na deponije. Dio završi tako što bude spaljen na otvorenom. Ipak, prema podacima Stockholmskog instituta za zaštitu okoliša (SEI), oko 25% ukupno odbačenog otpada završi na divljim deponijama u BiH. UNDP je registrovao više od 1.400 divljih deponija širom zemlje. Pritom, pomenute divlje deponije nisu samo estetski neprihvatljive, već i opasne, jer predstavljaju leglo zaraze, zagađenja i potencijalno izvorište požara.
Još alarmantnije, u aprilu 2025. godine samo šest deponija u Bosni i Hercegovini ispunjavalo je standarde Evropske unije. To znači da se većina otpada i dalje zakonski odlaže na deponije koje ne ispunjavaju osnovne okolišne standarde.
Mnoge deponije nemaju nepropusne podloge, sisteme za sakupljanje deponijskog plina, niti postrojenja za tretman procjednih voda. Otpadu se ne pristupa selektivno. Miješaju se opasne materije, biorazgradivi otpad i ostali komunalni otpad, bez prethodnog sortiranja. Posljedica toga je isticanje otrovnih supstanci u zemljište i podzemne vode, isparavanje toksičnih gasova i zagađenje ekosistema koje može trajati decenijama.
Uticaj na okoliš: Prijetnja po prirodu i klimu
Otpad koji završi u prirodi ne nestaje sam od sebe. Plastika se razgrađuje stotinama godina. Jedna plastična boca raspada se više od 450 godina, pri čemu se razlaže na mikroplastiku koja ulazi u vodu i naposlijetku u lanac ishrane.
Organski otpad na deponijama dovodi do proizvodnje metana – gasa staklene bašte koji je s aspekta kratkoročnog zagrijavanja atmosfere 80 puta snažniji od ugljen-dioksida u pogledu toplote koju zadržava u atmosferi.
Nepropisno odložena elektronska i električna oprema, baterije i medicinski otpad mogu kontaminirati vodu i ubijati divlje životinje.
Bosna i Hercegovina je dom izuzetnog biodiverziteta, s oko 5.000 vrsta vaskularnih biljaka, što čini oko 30% balkanskih endemskih vrsta, čineći time ovaj region ključnim za očivanje biljnog svijeta. Nacionalni park Sutjeska, jedan od tri nacionalna parka u državi, sadrži 2.600 vaskularnih biljnih vrsta, uključujući endemske crne borove i bukve stare više od 300 godina – posebno u prašumi Perućica. Kada je riječ o fauni, BiH naseljavaju mrki medvjedi, balkanske divokoze, vukovi, risovi, divlje mačke i više od 300 vrsta ptica – uključujući zlatnog orla i sivog sokola – vrste koje uspijevaju u zaštićenim područjima.
Sav ovaj prirodni kapital je pod direktnom prijetnjom. Bez funkcionalnog sistema upravljanja otpadom, BiH rizikuje nepovratnu štetu cjelokupnoj svojoj prirodnoj baštini.
Ekonomski uticaj: Otpad je – bacanje novca
Loše upravljanje otpadom nije samo okolišni problem, već predstavlja i ekonomski gubitak.
Uklanjanje neegalnih, odnosno divljih deponija, čišćenje rijeka i sanacija zagađenog zemljišta košta općine milione maraka godišnje – novac koji bi mogao biti uložen u škole, zdravstvo ili infrastrukturu. Istovremeno, zemlja trpi finansijsku štetu time što gubi vrijedne resurse koji se trenutno odbacuju.
Aluminij, plastika, papir, tekstil i organski otpad imaju ekonomski potencijal u pogledu sekundarnih sirovina, međutim kad se ti tipovi otpada pomiješaju i zatrpaju, ta dodatna vrijednost se gubi. Funkcionalna cirkularna ekonomija mogla bi pretvoriti ovaj otpad u resurs i otvoriti nova radna mjesta i poslovne prilike.
Pored toga, u Bosni i Hercegovini ne postoji postrojenje za tretman industrijskog i opasnog otpada. To u praksi znači da se većina tog opasnog otpada generiranog u BIH izvozi u EU na obradu, što predstavlja skup i neodrživ pristup.
Uticaj na zdravlje: Tiha kriza
Nepropisno upravljanje otpadom ima direktne posljedice po javno zdravlje. Otvoreno spaljivanje otpada emituje štetne čestice i kancerogene materije. Procjedne vode zagađuju podzemne vode, koje predstavljaju izvor pitke vode. Nelegalne, divlje deponije postaju legla komaraca, pacova i drugih prenosilaca bolesti.
Stanovništvo koje živi u blizini nesanitarnih deponija češće obolijeva od respiratornih infekcija, kožnih bolesti i stomačnih tegoba. Djeca su posebno osjetljiva. Dugoročni troškovi po zdravstveni sistem, produktivnost i opće blagostanje stanovništva su veliki.
Zašto su promjene hitne?
Bosna i Hercegovina nije usamljena u suočavanju sa svim ovim izazovima. I druge zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s naslijeđem neulaganja u infrastrukturu za upravljanje otpadom. Međutim, promjene su već na vidiku.
U okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, BiH će morati da uskladi svoje propise s ambicioznim okolišnim ciljevima EU i standardima cirkularne ekonomije. To znači manje oslanjanja na deponije, veće stope reciklaže i ulaganje u sisteme koji promovišu prevenciju, ponovnu upotrebu i oporavak, odnosno iskorištavanje otpada.
Međutim, ovdje ne govorimo isključivo o pitanju usklađivanja s EU – već i o prilici da se izgradi čistija, pravednija i održivija budućnost.
Neki koraci su već napravljeni – uz podršku Evropske unije, Švedske i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), novi regionalni centar u Živinicama je u funkciji već od aprila 2025.. To je prva sanitarna deponija s integriranim reciklažnim dvorištem i sistemom za upravljanje deponijskim gasom u Tuzlanskom kantonu. Obuhvata oko 100.000 stanovnika, ima infrastrukturu za tretman procjednih voda i prikupljanje metana.
Uloga CETAP-a: Pokretač promjene
Projekat CETAP (Circular Economy Transition Action Plan - Akcioni plan za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji) pokrenut je kako bi podržao ovu transformaciju u svrhu smanjenja količine otpada, povećanje stope reciklaže i uspostavljanje cirkularne ekonomije. Kroz rad s lokalnim vlastima, preduzećima i zajednicama na razumijevanju prave cijene i vrijednosti otpada, CETAP postavlja temelje za promjenu.
Konkretno, kroz istraživanja zasnovana na podacima, kampanje za podizanje svijesti i razvoj pilot-programa, CETAP:
- identificira ključne tokove otpada i potencijal za cirkularnost;
- Pomaže lokalnim samoupravama u unaprjeđenju sistema za prikupljanje i selekciju otpada;
- Uključuje građane u aktivnosti smanjenja, ponovne upotrebe i reciklaže;
- Zagovara ulaganja u cirkularna rješenja.
Otpad ne mora biti teret. On može predstavljati priliku, postati resurs.
Šta vi možete uraditi?
Rješavanje krize otpada u BiH zahtijeva zajednički napor. Svako od nas ima neku svoju:
- Razdvajajte sopstveni otpad: Odvojite materijale koji se mogu reciklirati od miješanog otpada; Tražite bolju infrastrukturu za odvajanje otpada od lokalnih vlasti;
- Izbjegavajte plastiku za jednokratnu upotrebu; Koristite višekratne alternative kada god je tako nešto moguće;
- Prijavite nelegalno bacanje otpada i divlje deponije; Podignite glas i pozivajte na odgovornost;
- Podržite preduzeća koja su u cirkularnom toku; Kupujte lokalno, popravljajte uređaje umjesto da ih bacate, birajte proizvode od recikliranih materijala.
Male promjene, kad ih usvoji zajednica, odnosno više njih, dovode do velikih rezultata.
Ka čistijoj Bosni i Hercegovini
Skriveni troškovi otpada su previsoki da bismo ih ignorisali. Od zagađenih rijeka i narušenog zdravlja do izgubljenih ekonomskih prilika, sadašnji sistem jednostavno nije održiv.
Međutim, uz prave politike, pametna ulaganja i podršku javnosti, Bosna i Hercegovina može postati zemlja cirkularne ekonomije. Zemlja u kojem se pojava otpada sprječava još u fazi dizajna proizvoda, materijali se ponovo koriste, a priroda ostaje zaštićena.
Projekat CETAP je ponosan što je dio ove ključne tranzicije. Jer otpad ne nestaje sam od sebe. On oblikuje našu budućnost.
Treći uspješni sastanak Upravnog odbora projekta CETAP
Dana 1. jula 2025. godine, Upravni odbor projekta CETAP okupio se u Sarajevu na svom trećem sastanku, na kojem su se sastali predstavnici glavnih aktera, Delegacije EU, kao i projektnog tima kako bi razmotrili dosadašnji napredak i utvrdili pravac djelovanja u narednim mjesecima.
Pokretanje tranzicije Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji
Na sjednici je naglašena misija CETAP-a u svrhu ubrzavanja prelaska Bosne i Hercegovine s linearnog na cirkularni model ekonomije. Diskusija je bila usmjerena na napredak nedavnih aktivnosti, uključujući:
- Uvodne radionice u pet gradova (Bihać, Mostar, Sarajevo, Banja Luka i Brčko) na kojima je učestvovalo više od 130 učesnika iz preko 90 organizacija. Ova zasjedanja su rezultirala analizama prednosti, nedostataka, prilika i opasnosti (tzv. "SWOT" analize), brojnim evaluacijama i snažnim zamahom za buduće jačanje kapaciteta.
- Predstojeće programe obuke za aktere iz javnog i privatnog sektora, koji počinju u septembru 2025. godine, a koji će pomoći opštinama da preispitaju i razviju planove upravljanja otpadom.
- Pilot-akcije za jačanje tržišta sekundarnih sirovina, uključujući novu platformu za trgovinu reciklabilnim materijalima.
Strateški izazovi i put ka naprijed
Članovi Odbora prepoznali su da tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji zahtijeva više od pukih izolovanih projekata. Neophodni su snažnije političko vođstvo, saradnja među ministarstvima i usklađenost sa standardima EU.
Kako bi pružili podršku takvim ciljevima, CETAP će analizirati institucionalne i praktične barijere i izraditi stratešku mapu puta, zasnovanu na verziji koju je finansirao UNDP, a koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
Podizanje svijesti i uključivanje javnosti
Projekt također unaprjeđuje komunikacijske smjernice kako bi poruke o cirkularnoj ekonomiji odjeknule među građanima u svim regijama. Fokus je na stvaranju jedinstvene i razumljive poruke koja osnažuje ljude da mijenjaju ponašanje – uz podršku odgovarajuće infrastrukture.
Pogled unaprijed
Ključni naredni koraci usaglašeni na sastanku uključuju:
- Finalizaciju i dijeljenje izvještaja o obukama, primjerima dobre prakse u opštinama i početnim procjenama u julu 2025. godine.
- Pripremu studijske posjete jednoj državi članici EU radi predstavljanja najboljih praksi u oblasti upravljanja otpadom i reciklaže.
- Nastavak dijaloga s ministarstvima i akterima radi osiguranja posvećenosti i harmonizacije na nacionalnom nivou.
Zajednički napor
Sastanak je zaključen priznanjem konstruktivnog doprinosa svih članova i zajedničkom posvećenošću očuvanju postignutog zamaha. CETAP nastavlja da bude platforma na kojoj institucije, civilno društvo i međunarodni partneri sarađuju kako bi oblikovali čistiju i održiviju budućnost za Bosnu i Hercegovinu.
Projekt CETAP zahvaljuje svim članovima Upravnog odbora projekta na njihovom vrijednom doprinosu u ostvarivanju uspjeha projekta.
Šta je cirkularna ekonomija – i zašto je potrebna Bosni i Hercegovini?
Zamislite svijet u kojem otpad ne postoji. Svijet u kojem sve što proizvodimo, koristimo i trošimo ima novi život, novu svrhu i novu vrijednost. To je vizija cirkularne ekonomije – modela koji nesamo da nudi rješenje za sve izraženiju ekološku krizu, već i obećava ekonomski oporavak i otpornost. Za Bosnu i Hercegovinu, vrijeme da se ova transformacija prihvati – upravo je sada.
Od linearnog ka cirkularnom: Šta to znači?
Decenijama je većina svijeta pratila linearni model ekonomije: uzmi, napravi, iskoristi, baci. Sirovine se vade, proizvodi se prave i koriste, a ono što ostane – postaje otpad. Ovakav model podrazumijeva, prije svega, neograničene resurse i, drugo, neograničen kapacitet da se primi beskonačna količina zagađenja i otpada. Istina je da su i resursi i kapacitet za prijem otpada
itekako ograničeni.
Cirkularna ekonomija mijenja tu logiku. Umjesto da resurse bacamo, zadržavamo ih u upotrebi što je duže moguće. Proizvodi se dizajniraju tako da se mogu ponovo koristiti, popraviti, obnoviti ili reciklirati. Pritom, razdvajanjem organskog otpada s deponija se hranjive tvari mogu vratiti u zemlju.
U praksi, to znači dizajniranje odjeće koja se može reciklirati, podsticanje upotrebe ambalaže koja se može puniti više puta, pretvaranje organskog otpada u kompost i osiguranje da se elektronski i elektronički uređaji mogu lako popraviti. Nije riječ samo o zaštiti okoliša, već i o pametnijem načinu poslovanja.
Zašto je Bosni i Hercegovini potrebna cirkularna ekonomija?
Kao i mnoge zemlje zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina se suočava s nizom ekoloških i ekonomskih izazova. Sistemi upravljanja otpadom su zastarjeli. Nelegalno odlaganje otpada je široko rasprostranjeno. Deponije su preopterećene. Istovremeno, industrija se u velikoj mjeri oslanja na uvoz sirovina, što stvara ekonomsku zavisnost i ranjivost.
Cirkularna ekonomija može riješiti sve ove probleme. Prije svega, ponovnim korištenjem i reciklažom materijala koji su nekada smatrani otpadom, manja količina završava na deponijama. U 2019. godini, samo oko 2,2% otpada je reciklirano u BiH (ostatak je završio na deponijama ili je nelegalno odložen), a trenutne procjene govore da je taj procenat i dalje između 2 i 5%. Za poređenje, prema podacima Eurostata, u EU je 2023. reciklirano 246 kg otpada po osobi, što predstavlja 48,0% ukupnog komunalnog otpada. U BiH većina onoga što se može ponovo iskoristiti – plastika, papir, metal, organski otpad – završava na deponijama ili u prirodi. Uz odgovarajuću infrastrukturu, politike i svijest građana, ti vrijedni materijali se mogu zadržati u ekonomskom ciklusu.
Kao drugo, cirkularna ekonomija pomaže u stvaranju radnih mjesta i podstiče lokalne inovacije. Aktivnosti poput popravke, remanufakture, kompostiranja i oporavka materijala često zahtijevaju više radne snage nego njihove linearne alternative. To znači više prilika za male biznise, preduzetnike i mlade ljude u potrazi za smislenim poslovima.
Kao treće, cirkularna ekonomija bi dovela do jačanja ekonomije BiH. Smanjenjem zavisnosti od uvoza sirovina i povećanjem upotrebe sekundarnih materijala, industrije postaju otpornije na globalne potrese. Cirkularni modeli također omogućavaju efikasnije i manje rasipničke lokalne lance snabdijevanja, što pomaže kompanijama da uštede novac i istovremeno doprinesu zaštiti okoliša.
Naposlijetku, riječ je i o javnom zdravlju i kvalitetu života. Čistiji okoliš, manje divljih deponija i bolji kvalitet zraka i vode ne koriste samo prirodi – već i svim građanima, bilo da žive u selima, gradovima ili općinama. Cirkularna ekonomija doprinosi zdravijoj, održivoj i ugodnijoj Bosni i Hercegovini za sve.
Učiti od drugih, a kreirati sopstveni put
Zemlje širom Evrope već primjenjuju principe cirkularne ekonomije u praksi. U Nizozemskoj su kafići za popravke i platforme za dijeljenje uobičajena pojava. U Sloveniji, Maribor – nekada nekada posrnuli industrijski centar – postao je primjer cirkularne inovacije. Akcioni plan za
cirkularnu ekonomiju Evropske unije postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje otpada, dizajn proizvoda i otvaranje „zelenih radnih mjesta“.
Bosna i Hercegovina ne mora početi od nule – ali mora početi da djeluje. Projekat CETAP (Akcioni plan tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji) osmišljen je da pomogne u tom procesu. Podržavajući reforme politika, pilot-projekte i podizanje svijesti građana, CETAP postavlja temelje za novi, regenerativni ekonomski model. Onaj koji služi i ljudima i planeti.
Šta vi možete uraditi?
Cirkularna ekonomija nije samo posao za donosioce odluka ili velike kompanije. Ona počinje sa svima nama. Evo nekoliko jednostavnih koraka koje svako može poduzeti:
● Smanjite količinu otpada: Kupujte samo ono što vam je zaista potrebno. Birajte proizvode s manje ambalaže. Ponesite vlastitu vrećicu.
● Ponovo koristite i popravljajte: Popravite stvari umjesto da ih bacite. Poklonite ili prodajte ono što vam više nije potrebno.
● Reciklirajte ispravno: Naučite pravila odlaganja otpada u svojoj općini i pravilno razdvajajte otpad.
● Podržite lokalne inicijative: Poslujte s preduzećima koja promovišu održivost, koriste lokalne materijale ili nude usluge popravke.
Svaka, pa i najmanja aktivnost doprinosi velikoj promjeni. Kako raste svijest, tako raste i zamah za sistemske promjene.
Cirkularna budućnost Bosne i Hercegovine
Tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji neće se desiti preko noći. Potrebna je dugoročna posvećenost, saradnja među sektorima i promjena načina razmišljanja. Međutim, nagrade – ekonomske, ekološke i društvene – vrijede svakog truda.
Bosna i Hercegovina stoji na raskršću. Uz jasnu viziju i odlučnost, može postati regionalni lider u inovacijama iz sfere cirkularne ekonomije. CETAP projekat je tu da podrži taj put – povezujući zajednice, usmjeravajući politike i inspirišući novi pravac razvoja.
Jer otpad nije samo problem koji treba zbrinuti. U pitanju je resurs koji treba iskoristiti. Pritom, cirkularna ekonomija predstavlja način da se današnji izazovi pretvore u sutrašnje prilike.
Vrijeme je da loše navike bacimo u kantu i recikliramo otpad.
Vođa tima i zamjenik vođe projektnog tima na zadataku ispunjenja važne misije u mjesecu aprilu
April je bio još jedan mjesec ispunjen aktivnostima za vođu tima i dr Musetoiua, s intenzivnim rasporedom sastanaka sa zainteresiranim stranama tokom dvosedmične misije. Ovi sastanci bili su izvanredna prilika za prikupljanje podataka za Izvještaj o aktivnosti 1.1, koji se odnosi na osnovnu procjenu stanja u BiH u kontekstu prelaska s linearne na cirkularnu ekonomiju. Posebno je bilo korisno uspostaviti kontakt sa stručnjacima iz sektora, pri čemu su sastanci s njima bili itekako plodonosni, te prikupiti informacije o važnom poslu koji se već sprovodi u ovoj oblasti, a sve u cilju napretka BIH ka cirkularnoj ekonomiji.
Tokom aprila u Sarajevu održani su sastanci s predstavnicima sljedećih institucija i kompanija:
Ismar Čeremica; gđa Zlata Grabovac i gđa Selma Sokočević, obje iz sektora za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo; gđa Maja Bralović Smith i gđa Emina Ljubijankić, obje iz građevinskog preduzeća MIBRAL; g. Senaid Bajrić, iz preduzeća Euro Asfalt; gđa Aida Terzić i gđa Alisa Ibraković, obje iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO); gđa Irem Silajdžić, gđa Šejla Mahmutović i g. Muris Mešetović, svi iz preduzeća ENOVA Consulting – trenutno angažirani na UNDP projektu za izradu Federalnog plana upravljanja otpadom
Takođe, bilo je lijepo ponovo se sresti s dvije članice Upravnog odbora projekta: gđom Azrom Bašić iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i gđom Sanjom Grubačić, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Vođa tima je imao zadovoljstvo upoznati i gđu Ševalu Korajčević iz Agencije za statistiku BiH, te se radujemo bliskoj saradnji s njom i njenim timom u daljoj realizaciji projekta.
Takođe, bilo nam je drago susresti se i s gospodinom Almirom Bajtarevićem, menadžerom za zaštitu okoliša u Heidelberg Materials, Cementari Kakanj.
Dok je Ion Musetoiu putovao za Mostar kako bi se sastao s ministrom g. Emilom Balavom iz kantonalnog sektora za upravljanje otpadom, vođa tima je uspio da obavi i onlajn sastanak s gđom Esmom Krešo i gđom Andreom Muharemović iz Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, neposredno prije odlaska na aerodrom.
Vođa projektnog tima izražava iskrenu zahvalnost svim sagovornicima koji su u aprilu izdvojili vrijeme za ove ključne sastanke s akterima, odnosno zainteresiranim stranama, te se raduje nastavku bliske saradnje sa svim pomenutim akterima.
Prvi izvještaj o napretku projekta: Postavljanje temelja za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini
Projekt CETAP, koji finansira Evropska unija, a implementiraju Međunarodna konsultantska firma COWI A/S, Nezavisni štokholmski istraživački institut (SEI) i Savezni zavod za zaštitu okoliša Njemačke (UBA), ostvario je značajan napredak u svojoj misiji podrške tranziciji Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji. Projekt ima za cilj da unaprijedi iskorištavanje materijala iz otpada putem odvojenog prikupljanja, ponovne upotrebe i reciklaže, stavljajući održivost u središte reformi upravljanja otpadom.
Ključna dostignuća u prvom kvartalu
Tokom izvještajnog perioda od novembra 2024. do februara 2025. godine, projektni tim je bio fokusiran na realizaciju Podaktivnosti 1.1: sveobuhvatnu procjenu tržišnog potencijala za primjenu principa cirkularne ekonomije na posebne tokove, odnosno kategorije otpada.
Najvažniji koraci uključuju:
- Mapiranje i uključivanje zainteresiranih strana: Održano je više od 20 sastanaka s državnim institucijama, komunalnim preduzećima, operaterima za reciklažu i koordinatorima sistema proširene odgovornosti proizvođača u oba entiteta i Brčko distriktu. Ovaj angažman bio je ključan za razumijevanje trenutne situacije i uspostavljanje saradnje.
- Pregled politika i zakonodavstva: U toku je sveobuhvatan pregled relevantnog zakonodavstva iz oblasti upravljanja otpadom u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Prikupljene informacije će poslužiti kao osnova za buduće pravne reforme u skladu s paketom EU propisa o otpadu i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
- Prikupljanje podataka o posebnim tokovima otpada: Tim je mapirao proizvođače posebnih kategorija otpada (npr. električni i elektronski otpad, gume, ulja, građevinski i ruševinski otpad) i započeo prikupljanje podataka o količinama i načinu tretmana, uz upućivanje zvaničnih zahtjeva fondovima za zaštitu okoliša za dostavljanje relevantnih informacija.
- Formiranje tematskih radnih grupa: Pokrenute su radne grupe pod vođstvom stručnjaka koje će upravljati aktivnostima u oblastima: usklađivanja zakonodavstva, ekonomskog modeliranja, tehničkog planiranja i podizanja javne svijesti. Ove grupe će započeti sa zvaničnim sastancima u martu.
Šta slijedi
Nakon što su temelji postavljeni, CETAP sada prelazi na:
- Završetak Studije o tržišnom potencijalu za primjenu cirkularne ekonomije
- Pokretanje jačanja kapaciteta za aktere/zainteresirane strane na svim nivoima
- Iniciranje izrade novih zakonskih okvira i pružanje podrške u planiranju na lokalnom, odnosno općinskom nivou
- Pripreme za razvoj nacionalne platforme za razmjenu otpada, uz tehničku podršku stručnjaka iz Hrvatske
- Projektovanje nacionalne kampanje za podizanje svijesti, s ciljem uključivanja građana u aktivnosti ponovne upotrebe, oporavka i reciklaže
Održivo upravljanje otpadom počinje strategijom
CETAP ne predstavlja samo projekt tehničke pomoći – u pitanju je pokretač sistemskih promjena. Integracijom principa cirkularne ekonomije u politike, infrastrukturu i javnu svijest države, Bosna i Hercegovina pravi hrabar iskorak ka zelenijoj i efikasnijoj budućnosti.
Za najnovije informacije i objave posjetite: www.cetap.ba/en/news.
Drugi sastanak Upravnog odbora projekta
Mart je označio važnu prekretnicu u realizaciji Projekta cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini, jer je tada održan drugi sastanak Upravnog odbora projekta. Ovo je bio izuzetno produktivan period za projekt i predstavlja početak faze intenzivnih aktivnosti uoči ljetnog perioda. Fokus se sada preusmjerava na fazu realizacije i prve konkretnije aktivnosti na projektu.
Sastanak Upravnog odbora održan je u Sarajevu i predstavljao je odličnu priliku da se članovi odbora ponovo sretnu i zajednički razmotre rezultate iz izvještajnog perioda. Ovaj sastanak je također predstavljao priliku da članovi komisije dobiju detaljniji uvid u planove realizacije izvan onoga što je već bilo prikazano u metodologiji realizacije.
Članovi odbora pružaju snažnu podršku projektu, kao i njegovim ciljevima i rezultatima. Svi oni jasno razumiju šta se očekuje od ovog projekta pružanja tehničke pomoći i na koji način se mogu optimizirati koristi koje iz njega proizlaze za Bosnu i Hercegovinu.
Sastanci Upravnog odbora se održavaju svaka tri mjeseca, a projektni tim se raduje kontinuiranoj saradnji s članovima odbora tokom cijelog trajanja projekta. Sljedeći sastanak planiran je za kraj juna 2025. godine, što se vremenski poklapa s realizacijom prvih aktivnosti faze realizacije.
Pokretanje cirkularnih promjena: Finansijski i zakonodavni uvidi iz misije održane u martu 2025. godine
Kako Bosna i Hercegovina nastavlja tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji, projekt CETAP gradi znanje, partnerstva i temelje politika potrebne za reformu sistema upravljanja otpadom u cijeloj zemlji. U martu 2025. godine, ekspert za finansije i zakonodavstvo Mihail Asenov predvodio je misiju s ciljem dubljeg razumijevanja ekonomske strukture, regulatornog usklađivanja politika i uloge proširene odgovornosti proizvođača u podršci promjenama.
Povezivanje politike, prakse i tržišta
Misija, realizirana u periodu od 9. do 20. marta, uključivala je više od deset sastanaka s velikim brojem aktera u Sarajevu, Banjaluci i Brčko distriktu, uključujući ministarstva, fondove za zaštitu okoliša, organizacije za odgovornost proizvođača, kao i privatni sektor. Ovi sastanci su istakli ključne prilike i prepreke u procesu usklađivanja sistema BiH s paketom EU propisa o otpadu i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
Ključni zaključci i naučene lekcije
- Razvoj platforme za razmjenu otpada: Konsultacije s fondovima za zaštitu okoliša iz oba entiteta potvrdile su institucionalni interes za uspostavljanje nacionalne platforme za razmjenu otpada. Razgovaralo se o tehničkim, finansijskim i upravljačkim aspektima.
- Fragmentacija sistema za proširenu odgovornost proizvođača: Misija je ukazala na nedosljednosti u naplati naknada, izvještavanju i nadzoru unutar sistema za proširenu odgovornost proizvođača. Akteri su istakli potrebu za regulatornim usklađivanjem, boljim nadzorom i većom transparentnošću – posebno u sektorima ambalažnog i elektronskog otpada.
- Tržišna stvarnost i nedostaci u pogledu raspoloživih podataka: Mnoge organizacije za odgovonost proizvođača su ukazale na nedovoljno finansiranje, nejasne pravne nadležnosti i velike praznine u kvaliteti podataka i praćenju otpada. Više njih je zatražilo reforme koje bi omogućile otvorene tendere i uključivanje većeg broja privatnih sakupljača otpada.
- Angažman vladinih institucija: I Ministarstva iz Federacije i iz Republike Srpske izrazila su posvećenost usklađivanju zakonodavstva s EU direktivama. Međutim, ukazano je na potrebu za dodatnom izgradnjom kapaciteta i jasnijim putevima realizacije.
- Privredne komore i saradnja: Privredna komora FBiH je izrazila spremnost da preuzme koordinacijsku ulogu u planiranju aktivnosti u oblasti cirkularne ekonomije, naročito u segmentima podizanja svijesti i obuke.
Naredni koraci
Na osnovu rezultata ove misije, bit će preduzete sljedeće aktivnosti:
- Formiranje radne grupe za finansije, ekonomiju i tržište do kraja aprila.
- Izrada studije o tržišnom potencijalu za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji.
- Razvoj usklađenih planova za reformu sistema proširene odgovornosti proizvođača i usklađivanje ekonomskih instrumenata.
- Priprema naredne ekspertske misije, planirane za kraj aprila.
Postavljanje ekonomskih temelja za cirkularnost
Ova misija pružila je ključne uvide u ekonomske i zakonodavne uslove koji utiču na potencijal za razvoj cirkularne ekonomije u BiH. Kako projekt CETAP napreduje, ovi zaključci služit će kao osnova ne samo za strateško planiranje, već i za konkretne preporuke s ciljem uspostavljanja održivog, usklađenog i finansijski izvodivog sistema za oporavak/iskorištavanje i reciklažu otpada.
Za više informacija i praćenje napretka CETAP projekta, posjetite: www.cetap.ba/en/news
Jačanje razumijevanja cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini: Ključne stavke iz misije u martu 2025. godine
Projekt CETAP finansiran od strane EU nastavlja da unapređuje proces tranzicije Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji. Kao dio ovog napretka, u martu 2025. godine realizirana je ekspertska misija na terenu u više regija, s ciljem sticanja vrijednog uvida u lokalne prakse upravljanja otpadom, infrastrukturu i angažman aktera.
Angažman na terenu u Federaciji i Republici Srpskoj
Pod vođstvom međunarodne ekspertice Marije Krasteve iz Agencije za zaštitu okoliša Austrije, misija je obuhvatila ključne općine u oba entiteta, uključujući Kanton 10 (Livno), Tuzlu, Zenicu, Travnik i Banjaluku. Cilj je bio ocijeniti trenutno stanje u generiranju, prikupljanju i tretmanu otpada – s posebnim fokusom na posebne kategorije kao što su elektronski otpad, otpadne gume, baterije i vozila na kraju životnog vijeka.
Terenske posjete i intervjui obuhvatili su:
- Javna komunalna preduzeća u Livnu, Tuzli, Travniku i Zenici
- Privatna preduzeća za otkup i reciklažu
- Preduzeća za preradu metala (npr. Cibos)
- Lokalne organe nadležne za zaštitu okoliša
- Privrednu komoru Republike Srpske
- Regionalnu deponiju i pogon za sortiranje otpada u Sarajevu
Ključni zaključci
- Nivoi spremnosti se razlikuju: Misija je otkrila znatne regionalne razlike u kapacitetima i infrastrukturi za prikupljanje i reciklažu otpada. Neki kantoni su započeli s dvojnim sistemom prikupljanja otpada, dok se drugi i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na mješovito odlaganje otpada.
- Izazovi kod posebnih kategorija otpada: Učestali problemi su primjećeni u vezi s vozilima na kraju životnog vijeka, elektronskim i električnim otpadom i otpadnim gumama – uglavnom zbog rascjepkanih nadležnosti, slabog sprovođenja zakona i nedostatka pouzdanih podataka.
- Ograničenja po pitanju resursa i potrebe za investicijama: I javni i privatni akteri istakli su ograničene finansijske i tehničke kapacitete za implementaciju naprednih rješenja za iskorištavanje otpada bez dodatne podrške.
- Visok nivo spremnosti na saradnju: Ohrabrujuće je što su svi akteri izrazili spremnost da učestvuju u tehničkim radnim grupama i usklade svoje strategije s ciljevima CETAP projekta.
- Gledajući unaprijed:
Rezultati misije direktno će informisati izradu Studije o tržišnom potencijalu za primjenu cirkularne ekonomije, koja će biti osnova za procjenu tržišnog potencijala za principe cirkularne ekonomije. Sljedeći koraci uključuju:
- Uspostavljanje posebne Tehničke radne grupe do kraja aprila
- Finalizaciju planova aktivnosti za podršku zakonodavnom usklađivanju i lokalnoj implementaciji.
- Kontinuiranu saradnju na prikupljanju podataka o otpadu i podršku planiranju s općinskim partnerima.
Saradnja na djelu:
CETAP-ov praktični pristup – koji spaja strateško planiranje s direktnim angažmanom zajednice – već se pokazuje ključnim u prilagođavanju rješenja jedinstvenom kontekstu BiH. Martovska misija dodatno je potvrdila potrebu za integriranim djelovanjem svih nivoa vlasti, privrede i civilnog društva kako bi cirkularna ekonomija postala funkcionalna stvarnost.
Za najnovije informacije i izvještaje posjetite: www.cetap.ba/en/news.
Posjeta projektnog tima Mostaru
Mostar je grad koji je od posebnog značaja za projektni tim jer se u ovom gradu nalazi jedini funkcionalan kantonalni Fond za zaštitu okoliša u Federaciji BiH. Dr Musetoiu i vođa projektnog tima otputovali su u Mostar kako bi se sastali s predstavnicima tog fonda. Sastanak je bio izuzetno uspješan, a tim se susreo sa sljedećim predstavnicima Fonda:
- Daniel Brkić – pravni sektor
- Goran Čevro – tehnička služba