U okviru Projekta tehničke pomoći za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini, CETAP je od 4. do 8. maja održao namjenski program obuke o temi Programi sakupljanja otpada, opcije i izazovi, okupivši predstavnike lokalnih organa vlasti, komunalnih preduzeća i relevantne zainteresirane strane radi podrške razvoju djelotvornijih, finansijski održivih i cirkularno orijentiranih sistema sakupljanja otpada.

Obuka je osmišljena s ciljem jačanja praktičnog znanja o planiranju, projektovanju i provedbi savremenih sistema sakupljanja otpada, uz snažan fokus na lokalnu primjenu u Bosni i Hercegovini. Tokom programa, učesnici su razmatrali kako općine, kantoni i komunalna preduzeća mogu prevazići tradicionalne pristupe sakupljanju otpada i početi izgrađivati sisteme koji podržavaju prevenciju nastanka otpada, odvojeno sakupljanje, recikliranje i dugoročne rezultate cirkularne ekonomije.

Zasjedanje je otvoreno izlaganjem „Alati koji mijenjaju ponašanje: Mehanizmi uključivanja koji daju stvarne cirkularne rezultate“, koje je održao Scott Crossett, postavljajući ton za taj dan isticanjem uloge uključivanja javnosti, komunikacije i promjene ponašanja u praktičnom funkcioniranju sistema otpada. Nakon toga su uslijedile tehničke sesije koje su vodili Harri Moora i Tomas Thernström, koji su učesnike upoznali s trenutnim stanjem upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini, uključujući pokrivenost sakupljanjem, izazove odvojenog sakupljanja i očekivanja povezana s približavanjem EU.

Jedna od ključnih tema obuke bila je da se uspješni sistemi sakupljanja otpada ne mogu oslanjati na jedan jedini model. Učesnici su razmatrali različite uloge sakupljanja otpada ispred kućnog praga, sistema zajedničkog sakupljanja i reciklažnih centara s osobljem, te sagledali kako se svaki pristup može prilagoditi različitim frakcijama otpada i ciljnim grupama, uključujući kuće, objekte za višeporodično stanovanje, ruralna područja i privredne subjekte. Kroz interaktivne diskusije, učesnici su mapirali postojeće lokalne prakse i razmatrali koji su sistemi najprikladniji za njihove zajednice.

Obuka je također stavila snažan naglasak na značaj planiranja. Učesnici su razmatrali na koji način sisteme sakupljanja otpada treba integrirati u procese planiranja na općinskom nivou od najranijih faza, uključujući prostorne planove, razvojne odluke i građevinske dozvole. Koristeći primjere iz Švedske, obuka je pokazala kako procjene otpada mogu pomoći da se sistemi sakupljanja pravilno projektuju prije izgradnje infrastrukture, te je dodatno naglašena odgovornost općina da definiraju dozvoljene sisteme i tehničke standarde potrebne za djelotvornu provedbu.

Praktični primjeri iz Švedske i Estonije korišteni su tokom cijelog programa kako bi se pokazalo kako se različiti sistemi sakupljanja mogu projektovati i finansirati, te kako se njihova primjena može predstaviti i objasniti korisnicima u stvarnim uvjetima Ovi primjeri pomogli su učesnicima da razmotre kako se međunarodna dobra praksa može prilagoditi kontekstu Bosne i Hercegovine, naročito u pogledu preostalog otpada, otpada od hrane, ambalažnog otpada, kabastog otpada, opasnog otpada, e-otpada, tekstilnog i vrtnog otpada.

Do kraja obuke, učesnici su stekli jasnije razumijevanje o tome kako se sistemi sakupljanja otpada mogu planirati, finansirati, komunicirati i prilagođavati lokalnim potrebama. Obuka nije pružila samo tehničke smjernice, već i praktičan okvir za donošenje odluka, pomažući zainteresiranim stranama da utvrde realistična unaprjeđenja koja mogu podržati tranziciju Bosne i Hercegovine ka cirkularnijoj ekonomiji.

Kroz ovakve aktivnosti, CETAP nastavlja pružati podršku institucijama, općinama, komunalnim preduzećima i drugim zainteresiranim stranama u izgradnji znanja, sistema i saradnje potrebnih za unaprjeđenje upravljanja otpadom i usklađivanje s ciljevima EU u oblasti cirkularne ekonomije.

U okviru Projekta tehničke pomoći za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini, CETAP projekt je od 28. do 30. aprila 2026. godine u Banjoj Luci, Tuzli i Sarajevu organizirao niz okruglih stolova, okupivši zainteresirane strane radi razgovora o javnim politikama, planiranju i mehanizmima uključivanja potrebnim za podršku tranziciji zemlje s linearne na cirkularnu ekonomiju. Tokom ova tri događaja, učesnici su zajednički razmatrali mogućnosti uvođenja cirkularnosti putem snažnijih ekonomskih instrumenata, ambicioznijeg planiranja upravljanja otpadom i smislenog uključivanja zainteresiranih strana.

Prvi okrugli sto, održan u Banjoj Luci, u Privrednoj komori Republike Srpske, bio je posvećen temi Politike i ekonomski instrumenti kao omogućavajući faktori za olakšavanje tranzicije ka cirkularnosti. Tokom zasijedanja razmatrane su teme kako fiskalni i tržišno zasnovani instrumenti mogu pomoći da cirkularni izbori koje pravimo postanu ekonomski privlačniji, uključujući posebne stope PDV-a za popravku, ponovnu upotrebu i ponovo proizvedenu robu, modulaciju naknada u okviru proširene odgovornosti proizvođača, poreze na primarne sirovine, subvencije za sekundarne materijale, kao i ulogu javnih nabavki u stvaranju potražnje za cirkularnim proizvodima.

Drugi okrugli sto također je održan u Banjoj Luci, u Privrednoj komori RS, a bio je posvećen temi Cirkularni lanac snabdijevanja u okviru cirkularne ekonomije. U okviru diskusija razmatrano je i kako arhitektura politika EU može podržati cirkularne lance snabdijevanja, uz izbjegavanje nepotrebne složenosti, narušavanja tržišta ili nesrazmjernih opterećenja za preduzeća i potrošače.

Treći okrugli sto održan je u Tuzli i bio je posvećen temi Planiranje upravljanja otpadom. Učesnici su razgovarali o tome kako se planovi upravljanja otpadom mogu razviti od dokumenata usklađenosti usmjerenih na odlaganje u strateške alate za cirkulaciju resursa, prevenciju, ponovnu upotrebu, popravku i zadržavanje vrijednosti materijala. Na događaju je razmatrana potreba usklađivanja lokalnog i regionalnog planiranja s okvirima EU za cirkularnu ekonomiju, uz istovremeno razmatranje praktičnih izazova u provedbi, kao što su ulaganja u infrastrukturu, sistemi podataka, odvojeno sakupljanje, modeli finansiranja, prihodi od EPR-a, digitalizacija i uloga općina u podršci naprednijim sistemima upravljanja otpadom i resursima.

Četvrti okrugli sto, održan u Sarajevu, bavio se temom Mehanizmi uključivanja zainteresiranih strana za olakšavanje tranzicije sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Diskusije su bile usmjerene na to kako javni organi, proizvođači, MSP, građani, socijalna preduzeća i drugi akteri mogu prevazići tradicionalne konsultacije i preći ka stvarnom zajedničkom kreiranju strategija cirkularne ekonomije. Učesnici su razmatrali kako osmisliti uspješnu kampanju podizanja javne svijesti o upravljanju otpadom i kako takve kampanje mogu podržati mjerljive promjene u proizvodnji, potrošnji, ponovnoj upotrebi i ponašanju u pogledu recikliranja.

Tokom sva četiri okrugla stola, CETAP je stvorio prostor za stručnu diskusiju, uvodna izlaganja i grupne sesije koje su vodili stručnjaci CETAP-a. Učesnici su razgovarali i o važnim pitanjima o tome ko treba snositi troškove tranzicije, na koji način javni organi mogu uravnotežiti ambiciju i praktičnu provedbu, kako se mala i srednja prezuzeća i građani mogu uključiti na smisleni način, te koji instrumenti javnih politika će najvjerovatnije dati rezultate s kratkoročnog i srednjeročnog aspekta.

Na okruglim stolovima je istaknuto da tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji zahtijeva više od samih tehničkih unaprjeđenja u oblasti upravljanja otpadom. Ona zavisi od koherentnih politika, kredibilnih ekonomskih poticaja, snažnog lokalnog planiranja, pouzdanih podataka, institucionalne saradnje i učešća javnosti.

Povezivanjem ovih tema kroz tri događaja, CETAP je pružio podršku zainteresiranim stranama u utvrđivanju praktičnih puteva za jačanje provedbe cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini i usklađivanje napretka na nivou zemlje s ciljevima EU u oblasti cirkularne ekonomije.

Dana 21. aprila 2026. godine, CETAP je organizovao Konferenciju o cirkularnoj ekonomiji kao dio puta Bosne i Hercegovine ka održivom razvoju. Okupljajući lidere industrije, institucije i stručnjake za zaštitu okoliša iz cijele Evrope i zapadnog Balkana, konferencija je označila važan trenutak u ubrzanju prelaska sa linearnog na cirkularni ekonomski model.

U kontekstu sve značajnijeg usklađivanja sa zakonodavstvom EU u oblasti okoliša, događaj je pružio platformu za prelazak sa teorije na konkretno djelovanje. U središtu diskusija bila je prezentacija CETAP-ove Studije o tržišnom potencijalu primjene principa cirkularne ekonomije u posebnim kategorijama otpada, koja je dala pregled trenutnog stanja cirkularnosti u Bosni i Hercegovini i ponudila jasne, primjenjive preporuke za dalji napredak. Studija je istakla i prilike i strukturne izazove s kojima se zemlja suočava, nudeći mapu puta za razvoj politika, planiranje investicija i praktičnu implementaciju.

Od politike do prakse

Program konferencije obuhvatio je ključne stubove cirkularne tranzicije, uključujući regulatorni okvir EU, proširenu odgovornost proizvođača (EPR), te finansijske mehanizme neophodne za sistemske promjene. Sesije koje su vodili međunarodni i regionalni eksperti pokazale su kako se zakonodavni instrumenti i ekonomski podsticaji mogu koristiti za pokretanje promjena u ponašanju i poslovnim praksama u različitim sektorima.

Posebno je naglašeno da cirkularna ekonomija nije samo ekološka ambicija – ona predstavlja i značajnu ekonomsku priliku. Diskusije o modelima finansiranja i odnosu troškova i koristi pokazale su da primjena cirkularnih principa može povećati efikasnost, smanjiti dugoročne troškove i ojačati otpornost ekonomije Bosne i Hercegovine.

Predstavljanje lokalnih inovacija

Jedan od najzapaženijih segmenata događaja bio je Best Practice Showcase, koji je kroz konkretne primjere iz domaće privrede približio cirkularnu ekonomiju u praksi. Kompanije iz različitih sektora demonstrirale su kako redizajniraju proizvode, unapređuju procese i smanjuju otpad na načine koji stvaraju i ekološku i ekonomsku vrijednost.

Prezentacije su održali Ekopak, Eko Grad i Brick.block.ba. Ovi primjeri su potvrdili da se principi cirkularne ekonomije već uspješno primjenjuju u lokalnom kontekstu. Dijeljenjem svojih iskustava, učesnici su otvorili prostor za učenje, saradnju i pružili inspiraciju

Saradnja kao pokretač promjena

Jedna od ključnih poruka konferencije bila je važnost saradnje. Prelazak na cirkularnu ekonomiju nije moguće ostvariti djelovanjem jednog aktera, odnosno zainteresirane strane. Štaviše, takav poduhvat zahtijeva koordinisanu akciju institucija, jedinica lokalne samouprave, privrede, finansijskih organizacija i građana.

Događaj je uspješno uspostavio platformu za dijalog različitih zainteresiranih strana, omogućavajući razmjenu ideja, razvoj partnerstava i oblikovanje zajedničke vizije budućnosti. Od planiranja upravljanja otpadom do podizanja javne svijesti i promjene ponašanja – poruka je jasna: napredak zavisi od usklađenosti, saradnje i dugoročne posvećenosti.

Pogled unaprijed

Kako Bosna i Hercegovina nastavlja svoj put ka integraciji u EU i održivom razvoju, Konferencija o cirkularnoj ekonomiji u Sarajevu predstavlja važan korak naprijed.

CETAP se ovom prilikom zahvaljuje svim govornicima na konferenciji, kao i svim učesnicima i zainteresiranim stranama koji su svojim prisustvom uveličali događaj i doprinijeli njegovom uspjehu.

U okviru projekta CETAP (Tehnička pomoć za poboljšanje iskorištavanja materijala iz otpada kroz odvojeno prikupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu zasnovanu na principima cirkularne ekonomije), održani su radni sastanci u općinama Dobretići, Travnik i Kiseljak u Srednjobosanskom kantonu, te u Domaljevcu u Posavskom kantonu.

Sastancima su prisustvovali predstavnici općina i komunalnih preduzeća, imenovani u radne grupe za upravljanje otpadom, s ciljem prikupljanja relevantnih podataka o trenutnom stanju sistema upravljanja otpadom na lokalnom i kantonalnom nivou.

Fokus sastanaka bio je na analizi postojećih kapaciteta, infrastrukture, organizacije prikupljanja i zbrinjavanja otpada, kao i identifikaciji ključnih izazova i potreba u sistemu upravljanja otpadom. Prikupljene informacije će poslužiti kao osnova za izradu planova upravljanja otpadom za općine i kantone, u skladu sa principima cirkularne ekonomije i važećim zakonskim okvirom.

Projekat CETAP ima za cilj unapređenje sistema upravljanja otpadom kroz jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje planiranja i primjenu savremenih rješenja u oblasti zaštite okoliša.

Održani sastanci predstavljaju važan korak u procesu izrade kvalitetnih i provedivih planskih dokumenata koji će doprinijeti efikasnijem i održivijem upravljanju otpadom na području Federacije Bosne i Hercegovine.