Kako je haljina za crveni tepih nastala od otpadnih materijala
Kako je haljina za crveni tepih nastala od otpadnih materijala
Kada se model Sarah Čerkez pojavila na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala u haljini koju je dizajnirao Marko Feher, njen svjetlucavi izgled otkrivao je samo dio priče. Sve je počelo od materijala namijenjenog za zbrinjavanje, odnosno za bacanje.
U okviru kampanje „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!“ CETAP je u saradnji s Eternom i Markom Feherom pretvorio otpadni tekstil u upečatljiv primjer onoga što se može postići promišljenim dizajnom, stručnošću i predanim radom.
Iza kulisa nastanka haljine
Tim je započeo s približno dva i po metra odbačenog materijala. Od njega je laserski izrezano oko 2.000 komada u obliku srca. Svako srce je potapano tokom nekoliko kako bi se uklonio oštećeni površinski sloj, nakon čega je svaki komad pojedinačno ručno očišćen.
Pretvaranje tih komada u haljinu donijelo je novi izazov – morali su se prirodno kretati zajedno s osobom koja je nosi. Markov tim pažljivo je razrađivao konstrukciju haljine, dodajući hiljade ručnih uboda i uklapajući crveni konac kao dio dizajna. Donji dio haljine izrađen je od neiskorištenog tila preostalog iz tekstilne industrije.
Film iza kulisa pokazuje koliko je vremena i rada bilo potrebno – od pažljivog čišćenja, šivenja i peglanja do proba i završnih prilagođavanja, uz duge sate rada kako bi svi detalji bili spojeni u cjelinu. Iza svakog detalja viđenog na crvenom tepihu stajao je rad koji se odvijao daleko od reflektora.
Prepoznati vrijednost u onome što ostaje
Feher i Eterna željeli su napraviti haljinu koja može stati rame uz rame s kreacijama visoke mode, a da pritom njeno porijeklo iz odbačenog materijala ostane važan dio priče. Rezultat je materijalima koji su bili označeni kao otpad dao novu svrhu kroz dizajn, tehničko znanje i strpljivu izradu.
Upravo je to ideja koja stoji u središtu CETAP-ove kampanje. Ova haljina nas poziva da još jednom pogledamo materijale koje bismo inače bacili i razmislimo šta sve može nastati kada usvojimo nove navike i iskoristimo otpad.
Pogledajte video i otkrijte kako je od otpadnih materijala nastala jedna ovakva haljina za crveni tepih.
Pogledajte cijeli intervju:
Od boca do novih navika: priča iza reciklomata u BiH
Od boca do novih navika: priča iza reciklomata u BiH
Šta se dešava kada recikliranje postane nešto što ljudi mogu učiniti usput, dok prolaze kroz grad, i pri tome imaju jasnu korist od svog učešća? U Bosni i Hercegovini, jedan od odgovora nude reciklomati kompanije Ekograd. Tri godine nakon uvođenja pametnih reciklomata, iz kompanije navode da je putem ovih uređaja evidentirano približno 20 miliona vraćenih boca.
U razgovoru o projektu, direktor Ekograda Nedžad Turnadžić objašnjava da je ideja od samog početka bila zaštita okoliša i unaprjeđenje mjesta u kojem ljudi žive. Budući da u BiH ne postoji sistem povratne naknade, kompanija je razvila vlastiti način nagrađivanja građana za vraćanje iskorištene ambalaže, kroz različite pogodnosti.
Kako Nedžad ističe, odziv je bio veoma dobar od samog početka i takav je ostao do danas. Evidentirani broj odnosi se na ambalažu koju su reciklomati prepoznali. U Ekogradu smatraju da bi stvarni broj vraćenih komada mogao biti i veći, jer pojedini korisnici odlažu ambalažu bez odabira pogodnosti. Reciklomati sakupljaju plastičnu, staklenu i aluminijsku ambalažu, pomažući da vrijedni materijali ostanu u opticaju.
Nove navike usvajaju se odmalena
Za Ekograd, jedan od najpodsticajnijih rezultata projekta ne mjeri se samo količinama. Predstavnici kompanije navode da reciklomate redovno posjećuju grupe djece iz vrtića i škola, koje ponekad dolaze organizovano autobusima ili minibusima. Nastavnici i vaspitači koriste ove posjete kako bi djeci objasnili značaj recikliranja, pokazali im kako reciklomati funkcionišu i samu aktivnost pretvorili u dio praktične nastave.
Djeca tako mogu neposredno vidjeti vezu između proizvoda koji su koristila i postupka njegovog vraćanja u sistem. U intervjuu Ekograd upravo mlađe generacije ističe kao jedan od ključnih razloga postojanja projekta. Istovremeno, u projektu učestvuju ljudi svih generacija – od učenika do penzionera.
Partnerstvo pokreće sistem
Ekograd navodi KJKP RAD Sarajevo kao strateškog partnera od samog početka projekta. U razgovoru se otvoreno govori o tome da praktična saradnja zahtijeva vrijeme, ali i naglašava da različita znanja i kapaciteti partnera pomažu projektu da se dalje razvija.
Kompanija želi uključiti još javnih institucija, poslovnih subjekata i drugih partnera kako bi vraćanje ambalaže postalo jednostavno i dostupno što većem broju ljudi. Navode i da su njihovi uređaji tehnički spremni za budući sistem povratne naknade, u kojem bi građani za odgovarajuću ambalažu dobijali novčanu naknadu, nakon što za to bude uspostavljen potreban pravni okvir.
Ekograd razmatra i mogućnosti prerade sakupljene plastike i proizvodnje novih proizvoda od recikliranih materijala. Za sada, to ostaju planovi za budućnost.
Praktičan primjer cirkularnih promjena
Priča o reciklomatima na praktičan način pokazuje cilj CETAP-ove kampanje podizanja svijesti „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!“ Reciklomati građanima pružaju jednostavan način da tu poruku pretvore u konkretno djelovanje. Broj ambalažnih jedinica koje je Ekograd evidentirao pokazuje da postoji značajno učešće građana, dok posjete škola pokazuju kako vraćanje ambalaže može postati i lekcija koju djeca nose sa sobom kući.
Širi cilj Ekograda jeste da recikliranje postane uobičajena odgovornost svakog pojedinca, uz lako dostupna mjesta za sakupljanje. Njihovo iskustvo tokom protekle tri godine pokazuje da će ljudi učestvovati kada im se za to pruži jednostavna i dostupna prilika.
Podatak od približno 20 miliona odnosi se na procjenu Ekograda o broju komada ambalaže koje su njihovi reciklomati evidentirali, kako je navedeno u intervjuu.
Pogledajte cijeli intervju:
Od otpada do crvenog tepiha: CETAP-ova kampanja za kružnu ekonomiju zauzela centralno mjesto na Sarajevo film festivalu
Kao dio CETAP-ove kampanje podizanja javne svijesti pod nazivom „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad.“ materijal predviđen za odlaganje pretvoren je u haljinu visoke mode i predstavljen na jednoj od najistaknutijih kulturnih pozornica u Bosni i Hercegovini: Sarajevo film festivalu.
Na crvenom tepihu nosila ju je manekenka Sarah Čerkez, maestralno ju je kreirao dizajner Marko Feher, proizvedena je u saradnji sa Eternom, a demonstrirala je centralnu poruku CETAP-ove kampanje: nešto što doživljavamo kao otpad i dalje može imati vrijednost.
Pretvaranje poruke kampanje u nešto opipljivo
Kampanja „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad.“ ima za cilj potaknuti ljude širom Bosne i Hercegovine da preispitaju svoj odnos prema otpadu. Umjesto da odbačene materijale posmatraju isključivo kao nešto što treba baciti, kampanja promovira ponovnu upotrebu, recikliranje i odgovorniju potrošnju.
Za potrebe te inicijative, poruka kampanje oživjela je kroz modu i dizajn.
Kako objavljuje Vogue Adria, otprilike dva i po metra oštećene umjetne kože prvobitno je bilo namijenjeno za odlaganje. Umjesto da se dozvoli da materijal postane otpad, laserski je izrezan na oko 2.000 pojedinačnih dijelova u obliku srca.
Komadi su pažljivo postavljeni kako bi se maksimalno iskoristila dostupna površina prije nego što su sastavljeni u isprepleteni metalni gornji dio haljine. Gotova kreacija kombinovala je te prenamijenjene elemente s upečatljivom crnom suknjom, transformišući tako oštećeni materijal u prepoznatljiv odjevni predmet visoke mode.
Predstavljena na crvenom tepihu Sarajevo film festivala, haljina je postala više od modne izjave. Ponudila je vrlo vidljiv primjer kako kreativnost i inovacija mogu promijeniti našu percepciju otpada.
Otpad može postati resurs
U linearnoj ekonomiji materijali se proizvode, koriste, a zatim odbacuju. Proizvodi koji su oštećeni, nepotrebni ili više nisu prikladni za svoju prvobitnu namjenu mogu se isuviše brzo klasificirati kao otpad, čak i onda kada zadržavaju potencijal za ponovnu upotrebu.
CETAP-ova kampanja potiče drugačiji način razmišljanja. Prije nego što nešto bacimo, trebali bismo se zapitati može li se to popraviti, ponovo upotrijebiti, reciklirati ili transformirati u nešto novo.
Haljina koju je nosila Sarah Čerkez ilustruje tu promjenu perspektive. Oštećenoj umjetnoj koža nije bilo neophodno vratiti njenu prvobitnu namjenu da bi se zadržala vrijednost. Kroz maštoviti dizajn i precizne tehnike proizvodnje, haljina je dobila potpuno novu funkciju.
Iako jedna haljina ne može riješiti šire ekološke izazove povezane s otpadom ili modnom industrijom, ona može prenijeti jeda važan princip: materijali ne gube nužno svoju vrijednost samo zato što više nisu prikladni za svoju prvobitno namijenjenu upotrebu.
Korištenje kreativnosti za inspirisanje novih navika
Prelazak na cirkularnu ekonomiju zahtijeva više od novog zakonodavstva, tehnologija i infrastrukture za upravljanje otpadom. On zavisi i od promjene svakodnevnih stavova i ponašanja.
Kroz kreativne inicijative tu promjenu možemo početi doživljavati kao relevantnu i ostvarivu. Predstavljanjem prenamijenjenog otpada kao dijela kreacije visoke mode, projekat je koncept kružnosti transformirao iz apstraktne ideje u nešto vidljivo, nezaboravno i inspirativno.
Predstavljanje haljine na Sarajevo film festivalu također je CETAP-ovoj kampanji omogućilo da dopre do publike izvan tradicionalnih diskusija o okolišu. Pokazalo se da održivost i kreativnost mogu funkcionirati zajedno – i da ponovna upotreba postojećih materijala ne mora predstavljati kompromis na uštrb ljepote, kvaliteta niti ambicije.
Upravo suprotno, ograničenja mogu postati izvor inspiracije. Materijali koji izgledaju oštećeno, nepoželjno ili neupotrebljivo mogu potaknuti dizajnere, tvrtke i pojedince da eksperimentiraju s novim tehnikama i mogućnostima.
Promjena načina na koji Bosna i Hercegovina doživljava otpad
Kampanja „Usvojimo nove navike. Koristimo otpad.“ podržava širi rad CETAP-a na poticanju održivijih praksi upravljanja otpadom i unapređenju tranzicije Bosne i Hercegovine ka kružnoj ekonomiji.
Ta tranzicija počinje prepoznavanjem toga da je otpad često resurs koji se nalazi na pogrešnom mjestu. Isti princip demonstriran kroz odjeću na Sarajevo film festivalu može se primijeniti na ambalažu, namještaj, tekstil, građevinski materijal, električnu opremu i mnoge druge proizvode koji se koriste u svakodnevnom životu.
Dužim korištenjem materijala možemo smanjiti potrošnju novih resursa, spriječiti otpad koji se može izbjeći i smanjiti pritisak na našu životnu sredinu.
Transformacija oštećene umjetne kože u kreaciju visoke mode za crveni tepih pokazala je šta se može postići kada na otpad gledamo drugačije. Materijal namijenjen za odlaganje postao je jedna od najprepoznatljivijih dizajnerskih kreacija na Sarajevo film festivalu – i snažan izraz poruke CETAP-ove kampanje.
Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad.
Gotovo 250.000 PET boca prikupljeno zahvaljujući građanima koji usvajaju nove navike recikliranja
CETAP je, u saradnji s kompanijama Coca-Cola i Konzum, realizirao program povrata boca u Bosni i Hercegovini, koji pokazuje kako lako dostupna sabirna mjesta, praktični podsticaji i snažna partnerstva mogu pretvoriti svijest u konkretno djelovanje.
Tokom šest sedmica građani u pet gradova vratili su 249.367 PET boca i dobili 24.936,70 KM u BONUS markama, čime je postavljen novi rekord ove inicijative.
Rekordna sezona recikliranja
U periodu od 13. juna do 18. jula 2026. godine građani su odlagali PET boce na sedam sabirnih mjesta u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici i Mostaru. Ovo je četvrto izdanje Coca-Colinog projekta „Recikliraj me. Pokloni mi novi život.“, a uz podršku CETAP-a bilo je i najuspješnije do sada, s gotovo četvrt miliona prikupljenih boca.
Učesnici koji su vraćali PET ambalažu u odabranim prodavnicama Konzuma dobijali su BONUS marke direktno na svoje Pika kartice. Kombiniranjem praktičnog sistema prikupljanja s konkretnom koristi za građane, kampanja je doprinijela tome da odgovorno ponašanje prema okolišu postane lakše primjenjivo u svakodnevnom životu.
Zašto se CETAP pridružio inicijativi
Ove godine CETAP se pridružio kompanijama Coca-Cola i Konzum kao projektni partner u okviru kampanje „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!“. Za CETAP, ova kampanja predstavlja praktičan primjer cirkularne ekonomije na djelu: materijali se odvojeno prikupljaju, odgovorno obrađuju i vraćaju u proizvodni ciklus, umjesto da se tretiraju kao otpad.
CETAP – Tehnička pomoć za unaprjeđenje oporavka materijala iz otpada putem odvojenog prikupljanja, ponovne upotrebe i recikliranja zasnovanih na principima cirkularne ekonomije – finansira Evropska unija. Projekat pruža podršku Bosni i Hercegovini u unaprjeđenju praksi upravljanja otpadom i njihovom usklađivanju sa Evropskim zelenim planom i principima cirkularne ekonomije.
Kampanja također odražava širu poruku CETAP-a o podizanju svijesti javnosti: trajni napredak ne zavisi samo od infrastrukture, već i od toga da se ljudima pruže znanje, prilika i motivacija za usvajanje novih navika. Rekordno učešće ostvareno ove godine pokazuje šta se može postići kada se sva tri elementa objedine.
Partnerstvo pretvara učešće u konkretne rezultate
Svu PET ambalažu prikupljenu tokom kampanje preuzeli su, obradili i reciklirali projektni partneri Ekopak i Eurobeta, u skladu s visokim standardima recikliranja. Time je obezbijeđeno vraćanje materijala u proizvodni ciklus i njegova ponovna namjena, što predstavlja ključni korak ka zatvaranju materijalnog ciklusa.
„Svaka prikupljena boca predstavlja važan korak ka zatvaranju ciklusa prikupljanja, obrade i ponovne upotrebe ambalaže.“ izjavio je Igor Zgrabljić, direktor korporativnih poslova i održivosti kompanije Coca-Cola HBC Adria.
Zgrabljić je istakao kontinuirani godišnji rast i broja prikupljenih boca i broja učesnika, ocijenivši to kao dokaz djelotvornosti ulaganja u održivost okoliša i društveno odgovorno poslovanje. Zahvalio je i građanima i projektnim partnerima, čije je učešće omogućilo ostvarivanje ovih rezultata.
Adisa Zimić, rukovoditeljica marketinga u Konzumu, navela je da rezultati pokazuju kako odgovorno upravljanje ambalažnim otpadom postaje dio svakodnevnog života sve većeg broja građana. Naglasila je da male promjene u svakodnevnom ponašanju mogu donijeti značajne koristi zajednicama i okolišu.
Stvaranje zamaha za cirkularnu ekonomiju
Rezultati inicijative tokom proteklih pet godina ukazuju na rast svijesti o recikliranju u Bosni i Hercegovini. Sve više ljudi prepoznaje vrijednost odvajanja otpada i zadržavanja korisnih materijala u upotrebi.
Za CETAP, ovaj rekord predstavlja i razlog za zadovoljstvo i osnovu za dalji napredak. Nastavak saradnje između građana, privrednih subjekata, organizacija za upravljanje otpadom i javnih institucija biće od ključnog značaja kako bi odvojeno prikupljanje i recikliranje postali dostupniji širom zemlje.
Gotovo 250.000 vraćenih boca predstavlja gotovo 250.000 pojedinačnih odluka da se otpad iskoristi kao resurs. Zajedno, te odluke pomažu Bosni i Hercegovini da napravi korak ka čistijoj i cirkularnijoj budućnosti.
Podrška najmlađim građanima Doboja u pravilnom odvajanju otpada
Pretvaranje svijesti o zaštiti okoliša u svakodnevno djelovanje
U okviru širih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o zaštiti okoliša, učenici osnovnih škola u Doboju učestvovali su u edukativnoj radionici o pravilnom odvajanju otpada na mjestu nastanka.
Učenicima je na jasan i praktičan način objašnjeno zašto otpad treba pravilno odlagati i kako svako može doprinijeti stvaranju čistije i zdravije zajednice. Povezivanjem tema iz oblasti zaštite okoliša s jednostavnim postupcima koje djeca mogu primjenjivati u školi i kod kuće, radionica im je pomogla da lakše razumiju odgovorno upravljanje otpadom.
Učimo šta se gdje odlaže
Jedan od glavnih ciljeva aktivnosti bio je pomoći učenicima da prepoznaju odgovarajuće kontejnere za najčešće reciklabilne materijale. Papir i karton odlažu se u plavi kontejner, dok se plastika odlaže u žuti kontejner.
Iako su ova pravila jednostavna, njihovo usvajanje od najranijeg uzrasta važno je za razvijanje sigurnosti u pravilno odvajanje otpada i smanjenje kontaminacije odvojeno prikupljenih frakcija. Jasna uputstva pomažu djeci da razumiju da pravilno odvajanje otpada nije apstraktan cilj zaštite okoliša, već praktična navika koju mogu svakodnevno primjenjivati.
Razvijanje odgovornih navika od najranijeg uzrasta
Ovakve edukativne aktivnosti imaju za cilj da kod mlađih generacija razviju odgovorne navike i unaprijede razumijevanje značaja zaštite okoliša. Djeca ova znanja mogu prenijeti i izvan učionice, podijeliti ih sa članovima svojih porodica i doprinijeti tome da dobre prakse recikliranja budu šire prihvaćene i pravilno shvaćene.
Za CETAP, obrazovanje predstavlja važan dio prelaska na cirkularnu ekonomiju. Infrastruktura za odvojeno prikupljanje jeste neophodna, ali mora biti praćena odgovarajućim znanjem: ljudi treba da znaju šta se može reciklirati, kako se materijali pravilno odvajaju i zašto je važno zadržavati resurse u upotrebi što je duže moguće.
Podrška CETAP-a lokalnoj edukaciji o zaštiti okoliša
Aktivnost je realiziralo KP „Progres“ a.d. Doboj uz podršku CETAP-a, koji je obezbijedio kante za odvojeno prikupljanje otpada, kao i brendirane naljepnice koje na jasan i privlačan način prikazuju koji se reciklabilni materijali odlažu u koju kantu.
CETAP, koji finansira Evropska unija, pruža podršku Bosni i Hercegovini u unaprjeđenju praksi upravljanja otpadom i njihovom usklađivanju sa Evropskim zelenim planom i principima cirkularne ekonomije. Saradnja s lokalnim partnerima omogućava da se ovi širi ciljevi projekta pretoče u praktične aktivnosti prilagođene potrebama pojedinačnih zajednica.
Pružanjem jasnih informacija i praktičnih vještina djeci možemo pomoći novoj generaciji da otpad ne posmatra samo kao nešto što treba baciti, već kao resurs koji se može odvojeno prikupiti, oporaviti i ponovo koristiti.
Reciklirajte i osvojite nagradu: Novo takmičenje kao motivacija da čuvamo okoliš Bosne i Hercegovine
U okviru CETAP kampanje podizanja javne svijesti “Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!”, pokrenuto je novo takmičenje za zajednice i otvoreno je za sve građane.
Takmičenje traje od 1. juna do 28. decembra 2026. godine, a učesnici imaju priliku da svake sedmice osvoje nagrade jednostavnim recikliranjem limenki, plastičnih boca i staklenih boca, uz objavu na društvenim mrežama.
Svake sedmice izvlače se tri dobitnika – zato se svaki reciklirani predmet računa.
Kako učestvovati?
1. Uzmite svoje boce ili limenke i odnesite ih do najbližeg zelenog otoka za reciklažu ili uređaja za povrat ambalaže.
2. Napravite fotografiju prije nego što ih odložite za reciklažu.
3. Objavite fotografiju na svom Facebook ili Instagram storiju.
4. Označite ProjectCETAP na Instagramu ili CETAP na Facebooku i koristite hashtag #UsvojimoNoveNavike
I to je sve. Čak i recikliranje samo jedne boce ili limenke donosi vam učešće u sedmičnom izvlačenju.
Ako koristite Reciklomat (Ekograd) ili TOMRA uređaj – koji su dio projekta RECIRCLE, finansiranog kroz program INTERREG IPA IV-A Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027 – slobodno označite i operatera uređaja koji koristite, kao i projekt RECIRCLE.
Šta možete osvojiti?
Svake sedmice tri sretna dobitnika osvajaju:
– Brendiranu majicu od organskog pamuka
– Platnenu torbu izrađenu od recikliranih materijala
– Plišanu igračku CETAP eko čuvara, izrađenu lokalno, u Bosni i Hercegovini
Zašto je ovo važno?
Svaka fotografija koju podijelite predstavlja mnogo više od prijave za nagradno izvlačenje. Ona pokazuje vašoj zajednici da je recikliranje jednostavno, vidljivo i vrijedno truda. Zajedno, malim koracima gradimo kulturu promjene i podržavamo put Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji.
CETAP sarađuje s građanima, školama, poslovnim subjektima i lokalnim institucijama kako bi smanjenje otpada, ponovna upotreba i reciklaža postali dio svakodnevnog života. Ovo takmičenje je poziv da i vi budete dio te priče.
Saznajte više i uključite se OVDJE.
Recikliraj. Podijeli. Inspiriši. Koristi #UsvojimoNoveNavike.
CETAP je projekt pružanja tehničke pomoći koji finansira Evropska unija i koji podržava Bosnu i Hercegovinu u transformaciji pristupa upravljanju otpadom. Promoviranjem odvojenog sakupljanja, ponovne upotrebe i reciklaže, u skladu s principima cirkularne ekonomije, projekt doprinosi smanjenju utjecaja na okoliš i otvaranju novih ekonomskih mogućnosti. CETAP također podržava proces pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji usklađivanjem domaćih praksi upravljanja otpadom s Evropskim zelenim dogovorom i okvirom cirkularne ekonomije, čime se postavljaju temelji za održiviju i resursno efikasniju budućnost.
CETAP obuka jača lokalne kapacitete za cirkularne sisteme sakupljanja otpada u Bosni i Hercegovini
U okviru Projekta tehničke pomoći za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini, CETAP je od 4. do 8. maja održao namjenski program obuke o temi Programi sakupljanja otpada, opcije i izazovi, okupivši predstavnike lokalnih organa vlasti, komunalnih preduzeća i relevantne zainteresirane strane radi podrške razvoju djelotvornijih, finansijski održivih i cirkularno orijentiranih sistema sakupljanja otpada.
Obuka je osmišljena s ciljem jačanja praktičnog znanja o planiranju, projektovanju i provedbi savremenih sistema sakupljanja otpada, uz snažan fokus na lokalnu primjenu u Bosni i Hercegovini. Tokom programa, učesnici su razmatrali kako općine, kantoni i komunalna preduzeća mogu prevazići tradicionalne pristupe sakupljanju otpada i početi izgrađivati sisteme koji podržavaju prevenciju nastanka otpada, odvojeno sakupljanje, recikliranje i dugoročne rezultate cirkularne ekonomije.
Zasjedanje je otvoreno izlaganjem „Alati koji mijenjaju ponašanje: Mehanizmi uključivanja koji daju stvarne cirkularne rezultate“, koje je održao Scott Crossett, postavljajući ton za taj dan isticanjem uloge uključivanja javnosti, komunikacije i promjene ponašanja u praktičnom funkcioniranju sistema otpada. Nakon toga su uslijedile tehničke sesije koje su vodili Harri Moora i Tomas Thernström, koji su učesnike upoznali s trenutnim stanjem upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini, uključujući pokrivenost sakupljanjem, izazove odvojenog sakupljanja i očekivanja povezana s približavanjem EU.
Jedna od ključnih tema obuke bila je da se uspješni sistemi sakupljanja otpada ne mogu oslanjati na jedan jedini model. Učesnici su razmatrali različite uloge sakupljanja otpada ispred kućnog praga, sistema zajedničkog sakupljanja i reciklažnih centara s osobljem, te sagledali kako se svaki pristup može prilagoditi različitim frakcijama otpada i ciljnim grupama, uključujući kuće, objekte za višeporodično stanovanje, ruralna područja i privredne subjekte. Kroz interaktivne diskusije, učesnici su mapirali postojeće lokalne prakse i razmatrali koji su sistemi najprikladniji za njihove zajednice.
Obuka je također stavila snažan naglasak na značaj planiranja. Učesnici su razmatrali na koji način sisteme sakupljanja otpada treba integrirati u procese planiranja na općinskom nivou od najranijih faza, uključujući prostorne planove, razvojne odluke i građevinske dozvole. Koristeći primjere iz Švedske, obuka je pokazala kako procjene otpada mogu pomoći da se sistemi sakupljanja pravilno projektuju prije izgradnje infrastrukture, te je dodatno naglašena odgovornost općina da definiraju dozvoljene sisteme i tehničke standarde potrebne za djelotvornu provedbu.
Praktični primjeri iz Švedske i Estonije korišteni su tokom cijelog programa kako bi se pokazalo kako se različiti sistemi sakupljanja mogu projektovati i finansirati, te kako se njihova primjena može predstaviti i objasniti korisnicima u stvarnim uvjetima Ovi primjeri pomogli su učesnicima da razmotre kako se međunarodna dobra praksa može prilagoditi kontekstu Bosne i Hercegovine, naročito u pogledu preostalog otpada, otpada od hrane, ambalažnog otpada, kabastog otpada, opasnog otpada, e-otpada, tekstilnog i vrtnog otpada.
Do kraja obuke, učesnici su stekli jasnije razumijevanje o tome kako se sistemi sakupljanja otpada mogu planirati, finansirati, komunicirati i prilagođavati lokalnim potrebama. Obuka nije pružila samo tehničke smjernice, već i praktičan okvir za donošenje odluka, pomažući zainteresiranim stranama da utvrde realistična unaprjeđenja koja mogu podržati tranziciju Bosne i Hercegovine ka cirkularnijoj ekonomiji.
Kroz ovakve aktivnosti, CETAP nastavlja pružati podršku institucijama, općinama, komunalnim preduzećima i drugim zainteresiranim stranama u izgradnji znanja, sistema i saradnje potrebnih za unaprjeđenje upravljanja otpadom i usklađivanje s ciljevima EU u oblasti cirkularne ekonomije.
Organizacija okruglih stolova za podršku tranziciji Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji u okviru CETAP-a
U okviru Projekta tehničke pomoći za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini, CETAP projekt je od 28. do 30. aprila 2026. godine u Banjoj Luci, Tuzli i Sarajevu organizirao niz okruglih stolova, okupivši zainteresirane strane radi razgovora o javnim politikama, planiranju i mehanizmima uključivanja potrebnim za podršku tranziciji zemlje s linearne na cirkularnu ekonomiju. Tokom ova tri događaja, učesnici su zajednički razmatrali mogućnosti uvođenja cirkularnosti putem snažnijih ekonomskih instrumenata, ambicioznijeg planiranja upravljanja otpadom i smislenog uključivanja zainteresiranih strana.
Prvi okrugli sto, održan u Banjoj Luci, u Privrednoj komori Republike Srpske, bio je posvećen temi Politike i ekonomski instrumenti kao omogućavajući faktori za olakšavanje tranzicije ka cirkularnosti. Tokom zasijedanja razmatrane su teme kako fiskalni i tržišno zasnovani instrumenti mogu pomoći da cirkularni izbori koje pravimo postanu ekonomski privlačniji, uključujući posebne stope PDV-a za popravku, ponovnu upotrebu i ponovo proizvedenu robu, modulaciju naknada u okviru proširene odgovornosti proizvođača, poreze na primarne sirovine, subvencije za sekundarne materijale, kao i ulogu javnih nabavki u stvaranju potražnje za cirkularnim proizvodima.
Drugi okrugli sto također je održan u Banjoj Luci, u Privrednoj komori RS, a bio je posvećen temi Cirkularni lanac snabdijevanja u okviru cirkularne ekonomije. U okviru diskusija razmatrano je i kako arhitektura politika EU može podržati cirkularne lance snabdijevanja, uz izbjegavanje nepotrebne složenosti, narušavanja tržišta ili nesrazmjernih opterećenja za preduzeća i potrošače.
Treći okrugli sto održan je u Tuzli i bio je posvećen temi Planiranje upravljanja otpadom. Učesnici su razgovarali o tome kako se planovi upravljanja otpadom mogu razviti od dokumenata usklađenosti usmjerenih na odlaganje u strateške alate za cirkulaciju resursa, prevenciju, ponovnu upotrebu, popravku i zadržavanje vrijednosti materijala. Na događaju je razmatrana potreba usklađivanja lokalnog i regionalnog planiranja s okvirima EU za cirkularnu ekonomiju, uz istovremeno razmatranje praktičnih izazova u provedbi, kao što su ulaganja u infrastrukturu, sistemi podataka, odvojeno sakupljanje, modeli finansiranja, prihodi od EPR-a, digitalizacija i uloga općina u podršci naprednijim sistemima upravljanja otpadom i resursima.
Četvrti okrugli sto, održan u Sarajevu, bavio se temom Mehanizmi uključivanja zainteresiranih strana za olakšavanje tranzicije sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Diskusije su bile usmjerene na to kako javni organi, proizvođači, MSP, građani, socijalna preduzeća i drugi akteri mogu prevazići tradicionalne konsultacije i preći ka stvarnom zajedničkom kreiranju strategija cirkularne ekonomije. Učesnici su razmatrali kako osmisliti uspješnu kampanju podizanja javne svijesti o upravljanju otpadom i kako takve kampanje mogu podržati mjerljive promjene u proizvodnji, potrošnji, ponovnoj upotrebi i ponašanju u pogledu recikliranja.
Tokom sva četiri okrugla stola, CETAP je stvorio prostor za stručnu diskusiju, uvodna izlaganja i grupne sesije koje su vodili stručnjaci CETAP-a. Učesnici su razgovarali i o važnim pitanjima o tome ko treba snositi troškove tranzicije, na koji način javni organi mogu uravnotežiti ambiciju i praktičnu provedbu, kako se mala i srednja prezuzeća i građani mogu uključiti na smisleni način, te koji instrumenti javnih politika će najvjerovatnije dati rezultate s kratkoročnog i srednjeročnog aspekta.
Na okruglim stolovima je istaknuto da tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji zahtijeva više od samih tehničkih unaprjeđenja u oblasti upravljanja otpadom. Ona zavisi od koherentnih politika, kredibilnih ekonomskih poticaja, snažnog lokalnog planiranja, pouzdanih podataka, institucionalne saradnje i učešća javnosti.
Povezivanjem ovih tema kroz tri događaja, CETAP je pružio podršku zainteresiranim stranama u utvrđivanju praktičnih puteva za jačanje provedbe cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini i usklađivanje napretka na nivou zemlje s ciljevima EU u oblasti cirkularne ekonomije.
CETAP-ova organizacija Konferencije o cirkularnoj ekonomiji 2026.
Dana 21. aprila 2026. godine, CETAP je organizovao Konferenciju o cirkularnoj ekonomiji kao dio puta Bosne i Hercegovine ka održivom razvoju. Okupljajući lidere industrije, institucije i stručnjake za zaštitu okoliša iz cijele Evrope i zapadnog Balkana, konferencija je označila važan trenutak u ubrzanju prelaska sa linearnog na cirkularni ekonomski model.
U kontekstu sve značajnijeg usklađivanja sa zakonodavstvom EU u oblasti okoliša, događaj je pružio platformu za prelazak sa teorije na konkretno djelovanje. U središtu diskusija bila je prezentacija CETAP-ove Studije o tržišnom potencijalu primjene principa cirkularne ekonomije u posebnim kategorijama otpada, koja je dala pregled trenutnog stanja cirkularnosti u Bosni i Hercegovini i ponudila jasne, primjenjive preporuke za dalji napredak. Studija je istakla i prilike i strukturne izazove s kojima se zemlja suočava, nudeći mapu puta za razvoj politika, planiranje investicija i praktičnu implementaciju.
Od politike do prakse
Program konferencije obuhvatio je ključne stubove cirkularne tranzicije, uključujući regulatorni okvir EU, proširenu odgovornost proizvođača (EPR), te finansijske mehanizme neophodne za sistemske promjene. Sesije koje su vodili međunarodni i regionalni eksperti pokazale su kako se zakonodavni instrumenti i ekonomski podsticaji mogu koristiti za pokretanje promjena u ponašanju i poslovnim praksama u različitim sektorima.
Posebno je naglašeno da cirkularna ekonomija nije samo ekološka ambicija – ona predstavlja i značajnu ekonomsku priliku. Diskusije o modelima finansiranja i odnosu troškova i koristi pokazale su da primjena cirkularnih principa može povećati efikasnost, smanjiti dugoročne troškove i ojačati otpornost ekonomije Bosne i Hercegovine.
Predstavljanje lokalnih inovacija
Jedan od najzapaženijih segmenata događaja bio je Best Practice Showcase, koji je kroz konkretne primjere iz domaće privrede približio cirkularnu ekonomiju u praksi. Kompanije iz različitih sektora demonstrirale su kako redizajniraju proizvode, unapređuju procese i smanjuju otpad na načine koji stvaraju i ekološku i ekonomsku vrijednost.
Prezentacije su održali Ekopak, Eko Grad i Brick.block.ba. Ovi primjeri su potvrdili da se principi cirkularne ekonomije već uspješno primjenjuju u lokalnom kontekstu. Dijeljenjem svojih iskustava, učesnici su otvorili prostor za učenje, saradnju i pružili inspiraciju
Saradnja kao pokretač promjena
Jedna od ključnih poruka konferencije bila je važnost saradnje. Prelazak na cirkularnu ekonomiju nije moguće ostvariti djelovanjem jednog aktera, odnosno zainteresirane strane. Štaviše, takav poduhvat zahtijeva koordinisanu akciju institucija, jedinica lokalne samouprave, privrede, finansijskih organizacija i građana.
Događaj je uspješno uspostavio platformu za dijalog različitih zainteresiranih strana, omogućavajući razmjenu ideja, razvoj partnerstava i oblikovanje zajedničke vizije budućnosti. Od planiranja upravljanja otpadom do podizanja javne svijesti i promjene ponašanja – poruka je jasna: napredak zavisi od usklađenosti, saradnje i dugoročne posvećenosti.
Pogled unaprijed
Kako Bosna i Hercegovina nastavlja svoj put ka integraciji u EU i održivom razvoju, Konferencija o cirkularnoj ekonomiji u Sarajevu predstavlja važan korak naprijed.
CETAP se ovom prilikom zahvaljuje svim govornicima na konferenciji, kao i svim učesnicima i zainteresiranim stranama koji su svojim prisustvom uveličali događaj i doprinijeli njegovom uspjehu.
Održani Radni Sastanci U Okviru Projekta Cetap U Srednjobosanskom I Posavskom Kantonu
U okviru projekta CETAP (Tehnička pomoć za poboljšanje iskorištavanja materijala iz otpada kroz odvojeno prikupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu zasnovanu na principima cirkularne ekonomije), održani su radni sastanci u općinama Dobretići, Travnik i Kiseljak u Srednjobosanskom kantonu, te u Domaljevcu u Posavskom kantonu.
Sastancima su prisustvovali predstavnici općina i komunalnih preduzeća, imenovani u radne grupe za upravljanje otpadom, s ciljem prikupljanja relevantnih podataka o trenutnom stanju sistema upravljanja otpadom na lokalnom i kantonalnom nivou.
Fokus sastanaka bio je na analizi postojećih kapaciteta, infrastrukture, organizacije prikupljanja i zbrinjavanja otpada, kao i identifikaciji ključnih izazova i potreba u sistemu upravljanja otpadom. Prikupljene informacije će poslužiti kao osnova za izradu planova upravljanja otpadom za općine i kantone, u skladu sa principima cirkularne ekonomije i važećim zakonskim okvirom.
Projekat CETAP ima za cilj unapređenje sistema upravljanja otpadom kroz jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje planiranja i primjenu savremenih rješenja u oblasti zaštite okoliša.
Održani sastanci predstavljaju važan korak u procesu izrade kvalitetnih i provedivih planskih dokumenata koji će doprinijeti efikasnijem i održivijem upravljanju otpadom na području Federacije Bosne i Hercegovine.