Thought Leadership

Ko je u Bosni i Hercegovini odgovoran za otpad koji proizvodimo?

by Cetap

Pronalaženje zlata u vašem elektronskom i elektroničkom otpadu: Kako skriveni problem pretvoriti u cirkularnu priliku

Projekt CETAP — Evropska sedmica za redukciju otpada

Svake godine domaćinstva i preduzeća širom Bosne i Hercegovine tiho gomilaju sve veće količine starih telefona, pokvarenih punjača, zaboravljenih laptopa, neiskorištenih kablova, oštećenih fenova i odbačenih televizora. O ovim uređajima rijetko razmišljamo onog trenutka kada prestanu raditi - ali u tom često zanemarenom toku otpada krije se mnogo veća vrijednost nego što većina nas pretpostavlja.

Otpadna električna i elektronička oprema - poznata i kao elektronički otpad ili e-otpad - jedan je od najbrže rastućih tokova otpada u svijetu, ali istovremeno i jedan od najbogatijih resursima. Čak i u malom mobilnom telefonu nalaze se izuzetno vrijedni rijetki metali i elementi poput zlata, srebra, paladija, bakra i litija. Ovi materijali ključni su za proizvodnju tehnologije, obnovljivih izvora energije, električnih vozila i brojnih drugih sektora koji čine osnovu savremene ekonomije.

Ipak, u Bosni i Hercegovini - kao i u mnogim dijelovima Evrope - značajan dio električnog i elektronskog otpada nikada ne stigne do zvaničnih mjesta za prikupljanje. Umjesto toga, ostaje po ladicama, završava u kontejnerima za miješani otpad ili se obrađuje na nezvaničan način, što dovodi do zagađenja i gubitka ekonomskog potencijala.

U sklopu Evropske sedmice za redukciju otpada, projekt CETAP skreće pažnju na skrivenu vrijednost elektroničkog otpada i načine kako je možemo iskoristiti kroz bolje navike, funkcionalnije sisteme i prelazak na cirkularnu ekonomiju.

Zašto je električni i elektronski otpad toliko važan za cirkularnu ekonomiju?

Prelazak s linearnog modela „uzmi-napravi-odbaci“ na cirkularni model znači da materijale zadržavamo u upotrebi što je duže moguće. Električni i elektronski otpad je jedan od najboljih primjera zašto ovakav pristup ima smisla.

1. Vrijedni materijali završavaju na otpadu

Mnogi elektronički uređaji sadrže dragocjene metale čija je tržišna vrijednost iznenađujuće visoka. Na primjer:

• Jedna tona korištenih mobilnih telefona sadrži više zlata nego cijela jedna tona rude zlata. Tona rude daje oko 1 g zlata. Isti iznos se dobija reciklažom samo 41 mobilnog telefona.
• Reciklaža aluminija troši 95% manje energije nego proizvodnja novog aluminija.
• Bakar, litij i rijetki zemni elementi neophodni su za „zelene“ tehnologije - ali većina ovih materijala iz naših uređaja ostaje neiskorištena.

Kada električni i elektronski otpad završi na deponiji, ovi materijali ponovo moraju biti izvađeni iz prirode, što dovodi do degradacije okoliša, iscrpljivanja resursa i dodatnih emisija CO₂.

2. Nepravilno odlaganje šteti zdravlju ljudi i okolišu

Elektronski uređaji sadrže opasne supstance poput olova, žive, kadmija, usporivača gorenja i drugih hemikalija koje - ako se ne zbrinjavaju pravilno - mogu kontaminirati tlo, vodu i zrak. Neformalno spaljivanje ili rastavljanje predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje zajednica.

3. Oporavak materijala stvara ekonomske prilike

Dobro organiziran sistem prikupljanja i reciklaže električnog i elektronskog otpada:

• Otvara nova „zelena“ radna mjesta
• Smanjuje potrebu za uvozom sirovina
• Jača domaću reciklažnu industriju
• Pomaže općinama da ispune zahtjeve EU Paketa o otpadu

Za Bosnu i Hercegovinu, ovo nije samo ekološko pitanje - već prilika za razvoj ekonomije zasnovane na resursnoj efikasnosti.

Evropska sedmica za redukciju otpada: Mali koraci, veliki utjecaj

Evropska sedmica za redukciju otpada potiče građane, škole, kompanije i institucije širom Evrope da smanje nastanak otpada, ponovo koriste proizvode i poboljšaju navike recikliranja. Ovogodišnja tema naglašava važnost produženja životnog vijeka proizvoda i sprečavanja gubitka vrijednih resursa.

Projekt CETAP doprinosi evropskog sedmici za redukciju otpada kroz podizanje svijesti o skrivenoj vrijednosti električnog i elektronskog otpada i poticanje građana da usvoje jednostavne, praktične navike.

Pet stvari koje možete uraditi već danas

Mali koraci koji pomažu Bosni i Hercegovini da izgradi cirkularnu budućnost.

1. Ispraznite svoju ladicu s tehničkim uređajima i gedžetima

Svi je imamo - ladicu punu starih telefona, USB stikova, daljinskih upravljača, punjača i kojekakvih kablova. Čišćenje te ladice najlakši je prvi korak.

2. Odnesite neispravne uređaje na zvanična mjesta za prikupljanje

Nikada ne bacajte električni i elektronski otpad u kućni otpad. Zvanična sabirna mjesta osiguravaju sigurno rukovanje i pravilnu reciklažu. ZEOS kao neprofitna organizacija posjeduje sabirna mjesta za električni i elektronski otpad širom BiH - a čiju mapu možete pronaći ovdje: https://www.zeos.ba/en/43/pages/21/map-with-containers

3. Donirajte funkcionalne uređaje

Stari, ali ispravni laptopi, tableti i telefoni mogu se obnoviti i dati školama, organizacijama ili porodicama s nižim primanjima.

4. Popravite umjesto da bacate

Mnogi uređaji mogu se jednostavno i jeftino popraviti. Popravke produžuju njihov vijek, smanjuju otpad i podržavaju lokalne zanatlije.

5. Birajte „zeleniju“ elektroniku

Tražite uređaje izrađene od recikliranih materijala, s mogućnošću zamjene dijelova ili dužim garancijama.

Kako projekt CETAP podržava tranziciju

Dok Bosna i Hercegovina radi na usklađivanju s EU zakonodavstvom i prelasku na cirkularnu ekonomiju, električni i elektronski otpad je jedna od prioritetnih oblasti unutar projekta CETAP. Naše aktivnosti uključuju:

• Analizu potencijala za unaprjeđenje upravljanja posebnim tokovima otpada, uključujući električni i elektronski otpad
• Podršku usklađivanju s EU „Paketom o otpadu“
• Podizanje svijesti o pravilnom postupanju s otpadom i cirkularnim navikama
• Uključivanje općina, škola, privatnog sektora i građana
• Sprovođenje nacionalne kampanje javne svijesti od januara 2026.

Jačanjem sistema i edukacijom javnosti, CETAP pomaže da se aktuelni izazov otpada pretvori u priliku za održivi rast.

U vašem otpadu se krije zlato - nemojmo ga bacati

Električni i elektronski otpad se često doživljava kao teret, ali u stvarnosti predstavlja jedan od najvrednijih sekundarnih resursa. Svaki stari telefon, pokvareni toster ili neiskorišteni kabl sadrži materijale koji se mogu povratiti i pretvoriti u nove proizvode.

Tokom evropske sedmice za redukciju otpada, ali i mjesecima koji slijede, projekt CETAP poziva sve u Bosni i Hercegovini da poduzmu akciju. Zajedno možemo smanjiti utjecaj na okoliš, izgraditi ekonomiju zasnovanu na resursnoj efikasnosti i otključati skrivenu vrijednost uređaja koje više ne koristimo.

Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!
Cirkularna budućnost počinje izborima koje donosimo danas.

by Cetap

Od linearnog ka cirkularnom: Redefinisanje ekonomije radi otpornije budućnosti Bosne i Hercegovine

Decenijama je ekonomija Bosne i Hercegovine – kao i velikog dijela svijeta – bila zasnovana na linearnom modelu: uzmi, proizvedi, upotrijebi i odbaci. U pitanju je sistem koji je omogućio industrijski rast, ali je iza sebe ostavio rastuće deponije, rasipanje resursa i sve veće ekološke troškove.

Linearni ekonomski model je kroz istoriju doprinio razvoju inovacija i privrednom rastu, postičući potrošačko ponašanje. Međutim, danas je jasno da linearna ekonomija nije održiv model. Otpad koji ostavljamo iza sebe ne predstavlja samo propuštenu priliku da se isti pretvori u resurs, kada se ne zbrinjava na pravilan način, on postaje trošak i za okolinu i za ekonomiju. 

Sada, dok Evropa ubrzano prelazi na cirkularnu ekonomiju, Bosna i Hercegovina (BiH) nalazi se na prekretnici. Pomenuta promjena iz linearne u cirkularnu ekonomiju ne predstavlja samo ekološki izbor, u pitanju je strateška i ekonomska prilika za jačanje konkurentnosti, otvaranje lokalnih radnih mjesta i izgradnju dugoročne otpornosti.

Šta cirkularna ekonomija znači za BiH?

Cirkularna ekonomija zamjenjuje otpad snalažljivošću pri upotrebi resursa. To znači osmišljavanje proizvoda i procesa tako da eliminišu otpad i zagađenje, zadržavanje proizvoda i materijala u upotrebi što je duže moguće, te obnavljanje prirodnih sistema. U praksi to znači pretvaranje jučerašnjeg otpada u sutrašnju sirovinu.

Za Bosnu i Hercegovinu, ovaj prelazak može donijeti konkretne koristi:

• Smanjenu zavisnost od uvoza sirovina kroz ponovnu upotrebu onoga što već postoji unutar naših granica.
• Razvoj novih, zelenih industrija i inovacija, od popravke i remanufakture, do reciklaže i ekološkog dizajna.
• Otvaranje novih radnih mjesta, posebno u lokalnim zajednicama gdje se otpad stvara i gdje se njime upravlja.
• Poboljšan kvalitet životne sredine – čistije rijeke, zeleniji gradovi i zdraviji uvjeti života.
  

Ovo nisu apstraktne ideje. U cijeloj Evropi su cirkularni modeli već donijeli mjerljive rezultate: stvaranje manje otpada, nove izvore prihoda i stabilnije ekonomije. Za BiH, usvajanje ovih principa može otvoriti vrata rastu i investicijama u održive sektore, istovremeno jačajući usklađenost s ekološkim standardima Evropske unije.

Ekonomska promjena zasnovana na otpornosti

U linearnom modelu, vrijednost proizvoda nestaje onog trenutka kada se odbaci. U cirkularnom modelu, vrijednost cirkuliše – zadržava se kroz ponovnu upotrebu, reciklažu i pametniji dizajn. Takav sistem čini ekonomiju otpornijom na krize poput nestašice resursa ili kolebanja cijena, uz manju zavisnost od uvoza.

Bosna i Hercegovina trenutno uvozi veliki dio svojih sirovina. Uspostavljanjem sistema koji omogućavaju duži ciklus upotrebe resursa, zemlja se može zaštititi od efekata globalnih tržišnih oscilacija. Cirkularni modeli takođe potiču inovacije i preduzetništvo, nudeći malim i srednjim preduzećima nove načine za konkurisanje i rast.

Osim toga, globalni investitori sve više daju prednost održivosti. Zemlje koje mogu demonstrirati cirkularnost, transparentnost i ekološku odgovornost postaju privlačna odredišta za ulaganja. Za BiH, prelazak na cirkularnu ekonomiju ne znači samo zaštitu životne sredine – već i osiguravanje ekonomske budućnosti.

Pretvaranje politika u praksu

Cirkularnost zahtijeva saradnju: između vlada, preduzeća, akademske zajednice i građana. Tu projekt CETAP (Program za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji i podizanje svijesti) ima ključnu ulogu. Uz podršku Evropske unije i lokalnih partnera, CETAP pomaže Bosni i Hercegovini da razvije pravne, institucionalne i društvene temelje za cirkularnu budućnost.

Misija CETAP-a je dvostruka:

1. Podrška politikama – pomoć u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva i planova upravljanja otpadom i resursima s Evropskim zelenim dogovorom (EU Green Deal), koji predviđa da EU postane prva klimatski neutralna regija do 2050. godine.
2. Podizanje svijesti i angažman javnosti – inspirisanje građana, škola, općina i kompanija da počnu da posmatraju otpad kao vrijednost, kroz kampanju za podizanje svijesti koja će započeti u januaru 2026. godine.
   

Proces tranzicije neće se desiti preko noći – ali će se desiti. Svaka akcija – svaka odvojena boca, popravljeni uređaj ili reciklirani materijal – gradi zamah. CETAP-ov pristup zasniva se na AKAP modelu: (Awareness, Knowledge, Attitude, Practice) – svijest, znanje, stav i praksa. Svijest počinje razumijevanjem zašto principi cirkularnosti (smanji, ponovo upotrijebi, recikliraj i povrati energiju) imaju važnost.

Izgradnja budućnosti koja traje

Koncept cirkularne ekonomije nudi novu viziju za Bosnu i Hercegovinu – onu u kojoj napredak ne dolazi nauštrb planete. On osporava zastarjelu pretpostavku da su rast i održivost suprotstavljeni ciljevi, pokazujući da pametno upravljanje resursima potiče prosperitet.

Preispitujući način na koji proizvodimo i trošimo, BiH može smanjiti pritisak na životnu sredinu, podtaći inovacije i ojačati ekonomsku nezavisnost. Još važnije, može se pridružiti rastućoj evropskoj zajednici zemalja koje dokazuju da održivost i uspjeh mogu ići ruku pod ruku.

Prelazak s linearnog na cirkularni model nije korak unazad – to je skok naprijed. Naprijed ka čistijoj industriji, stabilnijim radnim mjestima i budućnosti koja obnavlja, a ne iscrpljuje. Uz pravi spoj politika, partnerstava i učešća javnosti, Bosna i Hercegovina može postati regionalni lider u cirkularnoj transformaciji – pokazujući time da otpornost počinje preispitivanjem načina na koji koristimo ono što već imamo.

O projektu CETAP

Program za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji i podizanje svijesti (CETAP) predstavlja inicijativu finansiranu od strane Evropske unije, koja podržava prelazak Bosne i Hercegovine ka održivoj, resursno efikasnoj ekonomiji. Kombinujući usklađivanje politika, angažman interesnih strana i podizanje svijesti javnosti, CETAP ima za cilj izgradnju zelenije i otpornije budućnosti za sve.

by Cetap

Život u skladu s principima cirkularnosti: Kako ponovna upotreba, popravka i snalažljivost već čine dio života u Bosni i Hercegovini

Za mnoge ljude širom Bosne i Hercegovine, principi cirkularnog života nisu ništa novo. Oni su utkani u navike, svakodnevnicu, porodične tradicije i život u zajednici. Od pažljive ponovne upotrebe do kreativnih popravki, Bosanci i Hercegovci odavno njeguju umijeće produžavanja životnog vijeka stvari.

Tradicija susreće modernu održivost

Generacije u Bosni i Hercegovini odrasle su s dubokim poštovanjem prema raspoloživim resursima: staklene tegle pretvarane su u osnovni element kuhinjskih zaliha i zimnice, odjeća je krpljena i prenošena dalje na mlađe naraštaje, ostatci hrane pretvarali su se u sutrašnji obrok, a biorazgradivi otpad završavao u kompostu.

Danas su te vrijednosti i dalje žive. U gradovima i selima sasvim je normalno popraviti obuću umjesto baciti je, restaurirati namještaj umjesto kupiti novi, pažljivo sačuvati plodove iz vrta. To nisu samo običaji koji odišu nostalgijom – to su živi primjeri cirkularnog razmišljanja.

Svakodnevna ponovna upotreba i popravka

Prošetajte pijacom i vidjet ćete bezbroj znakova te snalažljivosti. Od tegli ponovo napunjenih domaćim džemom ili ajvarom, do alata koji se prenosi s koljena na koljeno – ponovna upotreba je sastavni dio svakodnevnog života. Krojači i obućari – nekad smatrani zanatlijama iz nekog prošlog vremena – ponovo cvjetaju u mnogim zajednicama, nudeći pristupačne popravke koje odjeći i obući produžavaju i vraćaju upotrebnu vrijednost.

U ruralnim područjima, gdje je samoodrživost i dalje pitanje ponosa, cirkularni život još je vidljiviji. Kompostiranje kuhinjskog otpada, ponovna upotreba građevinskog materijala i popravka poljoprivredne mehanizacije podrazumijevaju se same po sebi. Te prakse smanjuju otpad, štede novac i održavaju vrijedne resurse u upotrebi.

Duh cirkularnosti u gradovima

Urbani centri također doživljavaju obnovu kulture popravke i ponovne upotrebe, a sve se više okreću održivim materijalima za izradu proizvoda. Širom Bosne i Hercegovine, preduzetnici pokreću uspješne biznise koji stavljaju održivost u fokus i grade cirkularnu ekonomiju.

Jedan lanac prodavnica rabljene odjeće, na primjer, ima tek 2% otpada u procesu sortiranja, što znači da se gotovo 98% sve prikupljene odjeće ponovo koristi ili prodaje. 

Modni brend MAGBAGO, sa sjedištem u Bijeljini, proizvodi modernu odjeću od biljnih i biorazgradivih materijala, promovirajući održivu modu. Tamara Đurić, ekopoduzetnica i osnivačica MAGBAGO-a, kaže:

„Cirkularna ekonomija je ključna za Bosnu i Hercegovinu jer se oslanja na tradiciju snalažljivosti i poštovanja prirode, nešto što je oduvijek predstavljalo dio naše kulture. Naše bake su davno imale taj način razmišljanja – štedjele su, ponovo koristile i davale novu svrhu svemu, od staklenih tegli i flaša do tkanine. Vidim ogroman potencijal u tome da se taj način razmišljanja vrati, jer s njim možemo smanjiti otpad, potaknuti inovacije i stvoriti zdravije zajednice za budućnost.“

Čak se i digitalne platforme priključuju ovom pokretu. Online stranice za prodaju i razmjenu polovnih stvari doživljavaju procvat, dajući predmetima novi život i smanjujući potrebu za proizvodnjom novih.

Sve ove inicijative, kao i mnoge druge poput njih, pokazuju kako građani Bosne i Hercegovine vraćaju naslijeđe snalažljivosti, restauracije i cirkularnih praksi u ekonomiju 21. vijeka.

Kultura snalažljivosti

Cirkularni život predstavlja nešto mnogo više od prostih kanti za reciklažu ili ciljeva koje postavi država. To je način razmišljanja: cijeniti ono što imamo, tražiti nove svrhe za stare stvari i dijeliti resurse unutar zajednice. Bosna i Hercegovina ovdje ima prirodnu prednost. Kultura snalažljivosti već je ukorijenjena u svakodnevni život. Ono što je sada potrebno jeste podrška da se te prakse prošire i povežu s modernim sistemima prikupljanja, sortiranja i reciklaže.

Povezivanje prošlosti i budućnosti

Kako se Bosna i Hercegovina kreće prema članstvu u EU i prihvata ambiciozne ekološke ciljeve, ove dugogodišnje navike mogu postati temelj nacionalnih strategija cirkularne ekonomije. Umjesto da se počinje od nule, kreatori politika i privreda mogu učiti iz domišljatosti običnih ljudi.

Projekt CETAP (Akcioni plan za tranciziju ka cirkularnoj ekonomiji) upravo želi da istakne i ojača tu poveznicu. Slaveći lokalne tradicije ponovne upotrebe i popravke, te podržavajući modernu infrastrukturu za reciklažu i oporabu, odnosno iskorištenje materijala, CETAP pomaže da se kulturna mudrost pretoči u savremene politike i prakse.

Prilika pred nama

Zamislite budućnost u kojoj cijela zemlja koristi ovaj prirodni cirkularni način razmišljanja. U kojoj male lokalne kafiće/radionice za popravke podržavaju općinski programi. U kojoj svaki grad sadrži punktove za preuzimanje i razmjenu predmeta. U kojoj škole uče djecu ne samo da recikliraju, nego i da od početka cijene i vrijednuju materijale.

Bosna i Hercegovina već ima nacrt za takvu budućnost. On se krije u domovima gdje se iskorištene tegle ponovo pune i odjeća krpi. Na gradskim pijacama gdje polovni predmeti mijenjaju vlasnike. I u kolektivnom duhu naroda koji zna da ništa ne treba bacati.

Cirkularni život nije nova ideja. To je način života. Način razmišljanja. Prepoznajući i nadograđujući ove historijske tradicije, Bosna i Hercegovina može predvoditi put prema istinski regenerativnoj, otpornoj ekonomiji – dokazujući da se najbolja rješenja za sutra često nalaze u mudrosti od jučer.

by Cetap

Skrivena cijena koštanja otpada: Šta se dešava s otpadom u Bosni i Hercegovini?

Otpad često posmatramo kao nešto što čim nestane iz našeg vidokruga, nestaje i iz glave. Čim ga bacimo u kantu, gotovo da nikad više ni ne razmišljamo o njemu. Međutim, gdje on zapravo završava i i koja je stvarna cijena ove rastuće planine otpada po našu okolinu, zdravlje i ekonomiju?

U Bosni i Hercegovini, istina je istovremeno i zabrinjavajuća i urgentno traži reakciju.

Put otpada u BiH

Svakog dana domaćinstva, privreda i industrija širom zemlje proizvedu na hiljade tona otpada. Štaviše, Samo u 2021. godini, Bosna i Hercegovina proizvela je 1,2 miliona tona komunalnog otpada – što je povećanje od 1,8% u odnosu na prethodnu godinu. To znači da je svaki stanovnik proizveo u prosjeku 356 kg otpada – gotovo koliko i odrasli polarni medvjed! 

Dio tog otpada preuzimaju komunalne službe i odvoze na deponije. Dio završi tako što bude spaljen na otvorenom. Ipak, prema podacima Stockholmskog instituta za zaštitu okoliša (SEI), oko 25% ukupno odbačenog otpada završi na divljim deponijama u BiH. UNDP je registrovao više od 1.400 divljih deponija širom zemlje. Pritom, pomenute divlje deponije nisu samo estetski neprihvatljive, već i opasne, jer predstavljaju leglo zaraze, zagađenja i potencijalno izvorište požara.

Još alarmantnije, u aprilu 2025. godine samo šest deponija u Bosni i Hercegovini ispunjavalo je standarde Evropske unije. To znači da se većina otpada i dalje zakonski odlaže na deponije koje ne ispunjavaju osnovne okolišne standarde. 

Mnoge deponije nemaju nepropusne podloge, sisteme za sakupljanje deponijskog plina, niti postrojenja za tretman procjednih voda. Otpadu se ne pristupa selektivno. Miješaju se opasne materije, biorazgradivi otpad i ostali komunalni otpad, bez prethodnog sortiranja. Posljedica toga je isticanje otrovnih supstanci u zemljište i podzemne vode, isparavanje toksičnih gasova i zagađenje ekosistema koje može trajati decenijama. 

Uticaj na okoliš: Prijetnja po prirodu i klimu

Otpad koji završi u prirodi ne nestaje sam od sebe. Plastika se razgrađuje stotinama godina. Jedna plastična boca raspada se više od 450 godina, pri čemu se razlaže na mikroplastiku koja ulazi u vodu i naposlijetku u lanac ishrane. 

Organski otpad na deponijama dovodi do proizvodnje metana – gasa staklene bašte koji je s aspekta kratkoročnog zagrijavanja atmosfere 80 puta snažniji od ugljen-dioksida u pogledu toplote koju zadržava u atmosferi. 

Nepropisno odložena elektronska i električna oprema, baterije i medicinski otpad mogu kontaminirati vodu i ubijati divlje životinje.

Bosna i Hercegovina je dom izuzetnog biodiverziteta, s oko 5.000 vrsta vaskularnih biljaka, što čini oko 30% balkanskih endemskih vrsta, čineći time ovaj region ključnim za očivanje biljnog svijeta. Nacionalni park Sutjeska, jedan od tri nacionalna parka u državi, sadrži 2.600 vaskularnih biljnih vrsta, uključujući endemske crne borove i bukve stare više od 300 godina – posebno u prašumi Perućica. Kada je riječ o fauni, BiH naseljavaju mrki medvjedi, balkanske divokoze, vukovi, risovi, divlje mačke i više od 300 vrsta ptica – uključujući zlatnog orla i sivog sokola – vrste koje uspijevaju u zaštićenim područjima.

Sav ovaj prirodni kapital je pod direktnom prijetnjom. Bez funkcionalnog sistema upravljanja otpadom, BiH rizikuje nepovratnu štetu cjelokupnoj svojoj prirodnoj baštini.

Ekonomski uticaj: Otpad je – bacanje novca

Loše upravljanje otpadom nije samo okolišni problem, već predstavlja i ekonomski gubitak. 

Uklanjanje neegalnih, odnosno divljih deponija, čišćenje rijeka i sanacija zagađenog zemljišta košta općine milione maraka godišnje – novac koji bi mogao biti uložen u škole, zdravstvo ili infrastrukturu. Istovremeno, zemlja trpi finansijsku štetu time što gubi vrijedne resurse koji se trenutno odbacuju.

Aluminij, plastika, papir, tekstil i organski otpad imaju ekonomski potencijal u pogledu sekundarnih sirovina, međutim kad se ti tipovi otpada pomiješaju i zatrpaju, ta dodatna vrijednost se gubi. Funkcionalna cirkularna ekonomija mogla bi pretvoriti ovaj otpad u resurs i otvoriti nova radna mjesta i poslovne prilike.

Pored toga, u Bosni i Hercegovini ne postoji postrojenje za tretman industrijskog i opasnog otpada. To u praksi znači da se većina tog opasnog otpada generiranog u BIH izvozi u EU na obradu, što predstavlja skup i neodrživ pristup.

Uticaj na zdravlje: Tiha kriza

Nepropisno upravljanje otpadom ima direktne posljedice po javno zdravlje. Otvoreno spaljivanje otpada emituje štetne čestice i kancerogene materije. Procjedne vode zagađuju podzemne vode, koje predstavljaju izvor pitke vode. Nelegalne, divlje deponije postaju legla komaraca, pacova i drugih prenosilaca bolesti.

Stanovništvo koje živi u blizini nesanitarnih deponija češće obolijeva od respiratornih infekcija, kožnih bolesti i stomačnih tegoba. Djeca su posebno osjetljiva. Dugoročni troškovi po zdravstveni sistem, produktivnost i opće blagostanje stanovništva su veliki.

Zašto su promjene hitne?

Bosna i Hercegovina nije usamljena u suočavanju sa svim ovim izazovima. I druge zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s naslijeđem neulaganja u infrastrukturu za upravljanje otpadom. Međutim, promjene su već na vidiku.

U okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, BiH će morati da uskladi svoje propise s ambicioznim okolišnim ciljevima EU i standardima cirkularne ekonomije. To znači manje oslanjanja na deponije, veće stope reciklaže i ulaganje u sisteme koji promovišu prevenciju, ponovnu upotrebu i oporavak, odnosno iskorištavanje otpada.

Međutim, ovdje ne govorimo isključivo o pitanju usklađivanja s EU – već i o prilici da se izgradi čistija, pravednija i održivija budućnost.

Neki koraci su već napravljeni – uz podršku Evropske unije, Švedske i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), novi regionalni centar u Živinicama je u funkciji već od aprila 2025.. To je prva sanitarna deponija s integriranim reciklažnim dvorištem i sistemom za upravljanje deponijskim gasom u Tuzlanskom kantonu. Obuhvata oko 100.000 stanovnika, ima infrastrukturu za tretman procjednih voda i prikupljanje metana. 

Uloga CETAP-a: Pokretač promjene

Projekat CETAP (Circular Economy Transition Action Plan - Akcioni plan za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji) pokrenut je kako bi podržao ovu transformaciju u svrhu smanjenja količine otpada, povećanje stope reciklaže i uspostavljanje cirkularne ekonomije. Kroz rad s lokalnim vlastima, preduzećima i zajednicama na razumijevanju prave cijene i vrijednosti otpada, CETAP postavlja temelje za promjenu.

Konkretno, kroz istraživanja zasnovana na podacima, kampanje za podizanje svijesti i razvoj pilot-programa, CETAP:

• identificira ključne tokove otpada i potencijal za cirkularnost;
• Pomaže lokalnim samoupravama u unaprjeđenju sistema za prikupljanje i selekciju otpada;
• Uključuje građane u aktivnosti smanjenja, ponovne upotrebe i reciklaže;
• Zagovara ulaganja u cirkularna rješenja.

Otpad ne mora biti teret. On može predstavljati priliku, postati resurs.

Šta vi možete uraditi?

Rješavanje krize otpada u BiH zahtijeva zajednički napor. Svako od nas ima neku svoju:

• Razdvajajte sopstveni otpad: Odvojite materijale koji se mogu reciklirati od miješanog otpada; Tražite bolju infrastrukturu za odvajanje otpada od lokalnih vlasti;
• Izbjegavajte plastiku za jednokratnu upotrebu; Koristite višekratne alternative kada god je tako nešto moguće;
• Prijavite nelegalno bacanje otpada i divlje deponije; Podignite glas i pozivajte na odgovornost;
• Podržite preduzeća koja su u cirkularnom toku; Kupujte lokalno, popravljajte uređaje umjesto da ih bacate, birajte proizvode od recikliranih materijala.

Male promjene, kad ih usvoji zajednica, odnosno više njih, dovode do velikih rezultata.

Ka čistijoj Bosni i Hercegovini

Skriveni troškovi otpada su previsoki da bismo ih ignorisali. Od zagađenih rijeka i narušenog zdravlja do izgubljenih ekonomskih prilika, sadašnji sistem jednostavno nije održiv.

Međutim, uz prave politike, pametna ulaganja i podršku javnosti, Bosna i Hercegovina može postati zemlja cirkularne ekonomije. Zemlja u kojem se pojava otpada sprječava još u fazi dizajna proizvoda, materijali se ponovo koriste, a priroda ostaje zaštićena.

Projekat CETAP je ponosan što je dio ove ključne tranzicije. Jer otpad ne nestaje sam od sebe. On oblikuje našu budućnost.   

by Cetap

Šta je cirkularna ekonomija – i zašto je potrebna Bosni i Hercegovini?

Zamislite svijet u kojem otpad ne postoji. Svijet u kojem sve što proizvodimo, koristimo i trošimo ima novi život, novu svrhu i novu vrijednost. To je vizija cirkularne ekonomije – modela koji nesamo da nudi rješenje za sve izraženiju ekološku krizu, već i obećava ekonomski oporavak i otpornost. Za Bosnu i Hercegovinu, vrijeme da se ova transformacija prihvati – upravo je sada.

Od linearnog ka cirkularnom: Šta to znači?

Decenijama je većina svijeta pratila linearni model ekonomije: uzmi, napravi, iskoristi, baci. Sirovine se vade, proizvodi se prave i koriste, a ono što ostane – postaje otpad. Ovakav model podrazumijeva, prije svega, neograničene resurse i, drugo, neograničen kapacitet da se primi beskonačna količina zagađenja i otpada. Istina je da su i resursi i kapacitet za prijem otpada
itekako ograničeni.

Cirkularna ekonomija mijenja tu logiku. Umjesto da resurse bacamo, zadržavamo ih u upotrebi što je duže moguće. Proizvodi se dizajniraju tako da se mogu ponovo koristiti, popraviti, obnoviti ili reciklirati. Pritom, razdvajanjem organskog otpada s deponija se hranjive tvari mogu vratiti u zemlju.

U praksi, to znači dizajniranje odjeće koja se može reciklirati, podsticanje upotrebe ambalaže koja se može puniti više puta, pretvaranje organskog otpada u kompost i osiguranje da se elektronski i elektronički uređaji mogu lako popraviti. Nije riječ samo o zaštiti okoliša, već i o pametnijem načinu poslovanja.

Zašto je Bosni i Hercegovini potrebna cirkularna ekonomija?

Kao i mnoge zemlje zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina se suočava s nizom ekoloških i ekonomskih izazova. Sistemi upravljanja otpadom su zastarjeli. Nelegalno odlaganje otpada je široko rasprostranjeno. Deponije su preopterećene. Istovremeno, industrija se u velikoj mjeri oslanja na uvoz sirovina, što stvara ekonomsku zavisnost i ranjivost.

Cirkularna ekonomija može riješiti sve ove probleme. Prije svega, ponovnim korištenjem i reciklažom materijala koji su nekada smatrani otpadom, manja količina završava na deponijama. U 2019. godini, samo oko 2,2% otpada je reciklirano u BiH (ostatak je završio na deponijama ili je nelegalno odložen), a trenutne procjene govore da je taj procenat i dalje između 2 i 5%. Za poređenje, prema podacima Eurostata, u EU je 2023. reciklirano 246 kg otpada po osobi, što predstavlja 48,0% ukupnog komunalnog otpada. U BiH većina onoga što se može ponovo iskoristiti – plastika, papir, metal, organski otpad – završava na deponijama ili u prirodi. Uz odgovarajuću infrastrukturu, politike i svijest građana, ti vrijedni materijali se mogu zadržati u ekonomskom ciklusu.

Kao drugo, cirkularna ekonomija pomaže u stvaranju radnih mjesta i podstiče lokalne inovacije. Aktivnosti poput popravke, remanufakture, kompostiranja i oporavka materijala često zahtijevaju više radne snage nego njihove linearne alternative. To znači više prilika za male biznise, preduzetnike i mlade ljude u potrazi za smislenim poslovima.

Kao treće, cirkularna ekonomija bi dovela do jačanja ekonomije BiH. Smanjenjem zavisnosti od uvoza sirovina i povećanjem upotrebe sekundarnih materijala, industrije postaju otpornije na globalne potrese. Cirkularni modeli također omogućavaju efikasnije i manje rasipničke lokalne lance snabdijevanja, što pomaže kompanijama da uštede novac i istovremeno doprinesu zaštiti okoliša.

Naposlijetku, riječ je i o javnom zdravlju i kvalitetu života. Čistiji okoliš, manje divljih deponija i bolji kvalitet zraka i vode ne koriste samo prirodi – već i svim građanima, bilo da žive u selima, gradovima ili općinama. Cirkularna ekonomija doprinosi zdravijoj, održivoj i ugodnijoj Bosni i Hercegovini za sve.

Učiti od drugih, a kreirati sopstveni put

Zemlje širom Evrope već primjenjuju principe cirkularne ekonomije u praksi. U Nizozemskoj su kafići za popravke i platforme za dijeljenje uobičajena pojava. U Sloveniji, Maribor – nekada nekada posrnuli industrijski centar – postao je primjer cirkularne inovacije. Akcioni plan za
cirkularnu ekonomiju Evropske unije postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje otpada, dizajn proizvoda i otvaranje „zelenih radnih mjesta“.

Bosna i Hercegovina ne mora početi od nule – ali mora početi da djeluje. Projekat CETAP (Akcioni plan tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji) osmišljen je da pomogne u tom procesu. Podržavajući reforme politika, pilot-projekte i podizanje svijesti građana, CETAP postavlja temelje za novi, regenerativni ekonomski model. Onaj koji služi i ljudima i planeti.

Šta vi možete uraditi?

Cirkularna ekonomija nije samo posao za donosioce odluka ili velike kompanije. Ona počinje sa svima nama. Evo nekoliko jednostavnih koraka koje svako može poduzeti:

● Smanjite količinu otpada: Kupujte samo ono što vam je zaista potrebno. Birajte proizvode s manje ambalaže. Ponesite vlastitu vrećicu.
● Ponovo koristite i popravljajte: Popravite stvari umjesto da ih bacite. Poklonite ili prodajte ono što vam više nije potrebno.
● Reciklirajte ispravno: Naučite pravila odlaganja otpada u svojoj općini i pravilno razdvajajte otpad.
● Podržite lokalne inicijative: Poslujte s preduzećima koja promovišu održivost, koriste lokalne materijale ili nude usluge popravke.

Svaka, pa i najmanja aktivnost doprinosi velikoj promjeni. Kako raste svijest, tako raste i zamah za sistemske promjene.

Cirkularna budućnost Bosne i Hercegovine

Tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji neće se desiti preko noći. Potrebna je dugoročna posvećenost, saradnja među sektorima i promjena načina razmišljanja. Međutim, nagrade – ekonomske, ekološke i društvene – vrijede svakog truda.

Bosna i Hercegovina stoji na raskršću. Uz jasnu viziju i odlučnost, može postati regionalni lider u inovacijama iz sfere cirkularne ekonomije. CETAP projekat je tu da podrži taj put – povezujući zajednice, usmjeravajući politike i inspirišući novi pravac razvoja.

Jer otpad nije samo problem koji treba zbrinuti. U pitanju je resurs koji treba iskoristiti. Pritom, cirkularna ekonomija predstavlja način da se današnji izazovi pretvore u sutrašnje prilike.

Vrijeme je da loše navike bacimo u kantu i recikliramo otpad.

by Cetap

Upravljanje otpadom nije samo posao komunalnog preduzeća – evo zašto

Iako su komunalna preduzeća zadužena za prikupljanje i odvoz otpada, pravi rezultati dolaze tek kada svi akteri preuzmu svoju ulogu.

Građani razdvajanjem otpada olakšavaju reciklažu i smanjuju količinu otpada koji završava na deponiji. Privreda može razvijati zelene biznise, unaprijediti procese proizvodnje i odgovorno rukovati industrijskim otpadom. Obrazovne ustanove uče najmlađe o važnosti čistoće i pravilnog odlaganja. Lokalne vlasti donose pravilnike, planiraju infrastrukturu i podržavaju projekte koji se bave otpadom.

Svaka karika u ovom lancu ima važnu ulogu. Upravljanje otpadom je zajednički zadatak, i zato CETAP uključuje širok krug partnera i građana u svoje aktivnosti. Kroz otvoreni dijalog, zajedničku identifikaciju potreba i kreiranje preporuka, radimo na sistemskim rješenjima koja će dugoročno poboljšati upravljanje otpadom u BiH.

Na kraju, promjena počinje od svakog pojedinca. Malim svakodnevnim odlukama možemo doprinijeti velikim promjenama u načinu na koji tretiramo otpad.

by Cetap

Od smeća do resursa: Kako otpad može stvarati novu vrijednost

U svijetu cirkularne ekonomije, otpad se ne posmatra kao kraj, već kao početak nečeg novog. Stari papiri postaju nova ambalaža, staklene boce se ponovo pune, biootpad postaje kompost za vrtove.

U BiH postoje kompanije koje recikliraju plastiku, tekstil i metale, ali i inovativne inicijative koje otpad pretvaraju u umjetnost, namještaj ili nove proizvode. Neki gradovi već imaju uspješne "zelene zadruge" koje zapošljavaju teže zapošljive kategorije građana kroz aktivnosti reciklaže.

Reciklaža štedi energiju, smanjuje troškove, produžava životni vijek deponija i stvara zelena radna mjesta. Svaka boca, limenka ili papir koji se reciklira umjesto da završi na deponiji, predstavlja korak ka održivijoj budućnosti.

CETAP će, kroz komunikaciju i edukaciju, promovisati ideju otpada kao resursa i povezivati lokalne aktere koji u tome već vide priliku. Cilj je podstaći prepoznavanje potencijala u otpadu i stvaranje lanaca vrijednosti koji će koristiti zajednici i okolišu.

by Cetap

Kako otpad utiče na svakodnevni život građana?

Otpad nije samo estetski problem. Kad se ne upravlja pravilno, on postaje izvor zagađenja, bolesti i troškova. Njegov negativan utjecaj osjećaju svi, bilo da žive u gradovima ili ruralnim sredinama.

Divlje deponije ugrožavaju izvore vode, privlače štetne insekte i životinje, i često se nalaze u blizini naseljenih mjesta. Nepravilno odlaganje hrane doprinosi emisiji metana, snažnog stakleničkog gasa koji doprinosi klimatskim promjenama. Elektronski otpad, ako se ne obradi kako treba, sadrži toksične materije koje završavaju u zemlji i vodi.

Nedostatak odgovarajućih kanti i kontejnera, neuređena odlagališta i loša informisanost građana doprinose svakodnevnom stresu, narušavaju kvalitet života i često izazivaju konflikte u zajednici.

Zato CETAP ne samo da analizira tehničke aspekte upravljanja otpadom, već stavlja fokus i na zdravlje i dobrobit zajednica. Kroz terenske posjete i saradnju sa lokalnim akterima, identifikujemo ključne probleme i radimo na prijedlozima koji će donijeti konkretna poboljšanja.

by Cetap

Upoznajte dobre prakse upravljanja otpadom iz regiona

U mnogim zemljama regiona, upravljanje otpadom je postalo prioritet lokalnih zajednica.

U Ljubljani, Slovenija, reciklira se čak 68% otpada, zahvaljujući jasnom sistemu razdvajanja otpada po vrstama, pristupačnoj infrastrukturi i snažnoj edukaciji građana. Komunalna preduzeća sarađuju sa školama, nevladinim organizacijama i stanovnicima kroz razne inicijative koje uključuju reciklažu, kompostiranje i kreativne radionice.

Zagreb je uveo obavezno razdvajanje otpada po domaćinstvima i sistem naplate po količini miješanog otpada, što je značajno smanjilo količinu otpada koji završava na deponijama. U Beogradu se razvijaju sistemi za prikupljanje elektronskog otpada i tekstila, što je omogućilo smanjenje nepropisnog odlaganja opasnog otpada.

Ove prakse pokazuju da je uspješno upravljanje otpadom moguće uz dobru organizaciju, podršku vlasti i aktivno učešće građana.

CETAP će kroz studiju i saradnju sa lokalnim partnerima analizirati šta se od ovih primjera može primijeniti u kontekstu BiH, te ponuditi realna i primjenjiva rješenja prilagođena lokalnim potrebama i kapacitetima.

by Cetap