Za mnoge ljude širom Bosne i Hercegovine, principi cirkularnog života nisu ništa novo. Oni su utkani u navike, svakodnevnicu, porodične tradicije i život u zajednici. Od pažljive ponovne upotrebe do kreativnih popravki, Bosanci i Hercegovci odavno njeguju umijeće produžavanja životnog vijeka stvari.

Tradicija susreće modernu održivost

Generacije u Bosni i Hercegovini odrasle su s dubokim poštovanjem prema raspoloživim resursima: staklene tegle pretvarane su u osnovni element kuhinjskih zaliha i zimnice, odjeća je krpljena i prenošena dalje na mlađe naraštaje, ostatci hrane pretvarali su se u sutrašnji obrok, a biorazgradivi otpad završavao u kompostu.

Danas su te vrijednosti i dalje žive. U gradovima i selima sasvim je normalno popraviti obuću umjesto baciti je, restaurirati namještaj umjesto kupiti novi, pažljivo sačuvati plodove iz vrta. To nisu samo običaji koji odišu nostalgijom – to su živi primjeri cirkularnog razmišljanja.

Svakodnevna ponovna upotreba i popravka

Prošetajte pijacom i vidjet ćete bezbroj znakova te snalažljivosti. Od tegli ponovo napunjenih domaćim džemom ili ajvarom, do alata koji se prenosi s koljena na koljeno – ponovna upotreba je sastavni dio svakodnevnog života. Krojači i obućari – nekad smatrani zanatlijama iz nekog prošlog vremena – ponovo cvjetaju u mnogim zajednicama, nudeći pristupačne popravke koje odjeći i obući produžavaju i vraćaju upotrebnu vrijednost.

U ruralnim područjima, gdje je samoodrživost i dalje pitanje ponosa, cirkularni život još je vidljiviji. Kompostiranje kuhinjskog otpada, ponovna upotreba građevinskog materijala i popravka poljoprivredne mehanizacije podrazumijevaju se same po sebi. Te prakse smanjuju otpad, štede novac i održavaju vrijedne resurse u upotrebi.

Duh cirkularnosti u gradovima

Urbani centri također doživljavaju obnovu kulture popravke i ponovne upotrebe, a sve se više okreću održivim materijalima za izradu proizvoda. Širom Bosne i Hercegovine, preduzetnici pokreću uspješne biznise koji stavljaju održivost u fokus i grade cirkularnu ekonomiju.

Jedan lanac prodavnica rabljene odjeće, na primjer, ima tek 2% otpada u procesu sortiranja, što znači da se gotovo 98% sve prikupljene odjeće ponovo koristi ili prodaje. 

Modni brend MAGBAGO, sa sjedištem u Bijeljini, proizvodi modernu odjeću od biljnih i biorazgradivih materijala, promovirajući održivu modu. Tamara Đurić, ekopoduzetnica i osnivačica MAGBAGO-a, kaže:

„Cirkularna ekonomija je ključna za Bosnu i Hercegovinu jer se oslanja na tradiciju snalažljivosti i poštovanja prirode, nešto što je oduvijek predstavljalo dio naše kulture. Naše bake su davno imale taj način razmišljanja – štedjele su, ponovo koristile i davale novu svrhu svemu, od staklenih tegli i flaša do tkanine. Vidim ogroman potencijal u tome da se taj način razmišljanja vrati, jer s njim možemo smanjiti otpad, potaknuti inovacije i stvoriti zdravije zajednice za budućnost.“

Čak se i digitalne platforme priključuju ovom pokretu. Online stranice za prodaju i razmjenu polovnih stvari doživljavaju procvat, dajući predmetima novi život i smanjujući potrebu za proizvodnjom novih.

Sve ove inicijative, kao i mnoge druge poput njih, pokazuju kako građani Bosne i Hercegovine vraćaju naslijeđe snalažljivosti, restauracije i cirkularnih praksi u ekonomiju 21. vijeka.

Kultura snalažljivosti

Cirkularni život predstavlja nešto mnogo više od prostih kanti za reciklažu ili ciljeva koje postavi država. To je način razmišljanja: cijeniti ono što imamo, tražiti nove svrhe za stare stvari i dijeliti resurse unutar zajednice. Bosna i Hercegovina ovdje ima prirodnu prednost. Kultura snalažljivosti već je ukorijenjena u svakodnevni život. Ono što je sada potrebno jeste podrška da se te prakse prošire i povežu s modernim sistemima prikupljanja, sortiranja i reciklaže.

Povezivanje prošlosti i budućnosti

Kako se Bosna i Hercegovina kreće prema članstvu u EU i prihvata ambiciozne ekološke ciljeve, ove dugogodišnje navike mogu postati temelj nacionalnih strategija cirkularne ekonomije. Umjesto da se počinje od nule, kreatori politika i privreda mogu učiti iz domišljatosti običnih ljudi.

Projekt CETAP (Akcioni plan za tranciziju ka cirkularnoj ekonomiji) upravo želi da istakne i ojača tu poveznicu. Slaveći lokalne tradicije ponovne upotrebe i popravke, te podržavajući modernu infrastrukturu za reciklažu i oporabu, odnosno iskorištenje materijala, CETAP pomaže da se kulturna mudrost pretoči u savremene politike i prakse.

Prilika pred nama

Zamislite budućnost u kojoj cijela zemlja koristi ovaj prirodni cirkularni način razmišljanja. U kojoj male lokalne kafiće/radionice za popravke podržavaju općinski programi. U kojoj svaki grad sadrži punktove za preuzimanje i razmjenu predmeta. U kojoj škole uče djecu ne samo da recikliraju, nego i da od početka cijene i vrijednuju materijale.

Bosna i Hercegovina već ima nacrt za takvu budućnost. On se krije u domovima gdje se iskorištene tegle ponovo pune i odjeća krpi. Na gradskim pijacama gdje polovni predmeti mijenjaju vlasnike. I u kolektivnom duhu naroda koji zna da ništa ne treba bacati.

Cirkularni život nije nova ideja. To je način života. Način razmišljanja. Prepoznajući i nadograđujući ove historijske tradicije, Bosna i Hercegovina može predvoditi put prema istinski regenerativnoj, otpornoj ekonomiji – dokazujući da se najbolja rješenja za sutra često nalaze u mudrosti od jučer.