Zamislite svijet u kojem otpad ne postoji. Svijet u kojem sve što proizvodimo, koristimo i trošimo ima novi život, novu svrhu i novu vrijednost. To je vizija cirkularne ekonomije – modela koji nesamo da nudi rješenje za sve izraženiju ekološku krizu, već i obećava ekonomski oporavak i otpornost. Za Bosnu i Hercegovinu, vrijeme da se ova transformacija prihvati – upravo je sada.

Od linearnog ka cirkularnom: Šta to znači?

Decenijama je većina svijeta pratila linearni model ekonomije: uzmi, napravi, iskoristi, baci. Sirovine se vade, proizvodi se prave i koriste, a ono što ostane – postaje otpad. Ovakav model podrazumijeva, prije svega, neograničene resurse i, drugo, neograničen kapacitet da se primi beskonačna količina zagađenja i otpada. Istina je da su i resursi i kapacitet za prijem otpada
itekako ograničeni.

Cirkularna ekonomija mijenja tu logiku. Umjesto da resurse bacamo, zadržavamo ih u upotrebi što je duže moguće. Proizvodi se dizajniraju tako da se mogu ponovo koristiti, popraviti, obnoviti ili reciklirati. Pritom, razdvajanjem organskog otpada s deponija se hranjive tvari mogu vratiti u zemlju.

U praksi, to znači dizajniranje odjeće koja se može reciklirati, podsticanje upotrebe ambalaže koja se može puniti više puta, pretvaranje organskog otpada u kompost i osiguranje da se elektronski i elektronički uređaji mogu lako popraviti. Nije riječ samo o zaštiti okoliša, već i o pametnijem načinu poslovanja.

Zašto je Bosni i Hercegovini potrebna cirkularna ekonomija?

Kao i mnoge zemlje zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina se suočava s nizom ekoloških i ekonomskih izazova. Sistemi upravljanja otpadom su zastarjeli. Nelegalno odlaganje otpada je široko rasprostranjeno. Deponije su preopterećene. Istovremeno, industrija se u velikoj mjeri oslanja na uvoz sirovina, što stvara ekonomsku zavisnost i ranjivost.

Cirkularna ekonomija može riješiti sve ove probleme. Prije svega, ponovnim korištenjem i reciklažom materijala koji su nekada smatrani otpadom, manja količina završava na deponijama. U 2019. godini, samo oko 2,2% otpada je reciklirano u BiH (ostatak je završio na deponijama ili je nelegalno odložen), a trenutne procjene govore da je taj procenat i dalje između 2 i 5%. Za poređenje, prema podacima Eurostata, u EU je 2023. reciklirano 246 kg otpada po osobi, što predstavlja 48,0% ukupnog komunalnog otpada. U BiH većina onoga što se može ponovo iskoristiti – plastika, papir, metal, organski otpad – završava na deponijama ili u prirodi. Uz odgovarajuću infrastrukturu, politike i svijest građana, ti vrijedni materijali se mogu zadržati u ekonomskom ciklusu.

Kao drugo, cirkularna ekonomija pomaže u stvaranju radnih mjesta i podstiče lokalne inovacije. Aktivnosti poput popravke, remanufakture, kompostiranja i oporavka materijala često zahtijevaju više radne snage nego njihove linearne alternative. To znači više prilika za male biznise, preduzetnike i mlade ljude u potrazi za smislenim poslovima.

Kao treće, cirkularna ekonomija bi dovela do jačanja ekonomije BiH. Smanjenjem zavisnosti od uvoza sirovina i povećanjem upotrebe sekundarnih materijala, industrije postaju otpornije na globalne potrese. Cirkularni modeli također omogućavaju efikasnije i manje rasipničke lokalne lance snabdijevanja, što pomaže kompanijama da uštede novac i istovremeno doprinesu zaštiti okoliša.

Naposlijetku, riječ je i o javnom zdravlju i kvalitetu života. Čistiji okoliš, manje divljih deponija i bolji kvalitet zraka i vode ne koriste samo prirodi – već i svim građanima, bilo da žive u selima, gradovima ili općinama. Cirkularna ekonomija doprinosi zdravijoj, održivoj i ugodnijoj Bosni i Hercegovini za sve.

Učiti od drugih, a kreirati sopstveni put

Zemlje širom Evrope već primjenjuju principe cirkularne ekonomije u praksi. U Nizozemskoj su kafići za popravke i platforme za dijeljenje uobičajena pojava. U Sloveniji, Maribor – nekada nekada posrnuli industrijski centar – postao je primjer cirkularne inovacije. Akcioni plan za
cirkularnu ekonomiju Evropske unije postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje otpada, dizajn proizvoda i otvaranje „zelenih radnih mjesta“.

Bosna i Hercegovina ne mora početi od nule – ali mora početi da djeluje. Projekat CETAP (Akcioni plan tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji) osmišljen je da pomogne u tom procesu. Podržavajući reforme politika, pilot-projekte i podizanje svijesti građana, CETAP postavlja temelje za novi, regenerativni ekonomski model. Onaj koji služi i ljudima i planeti.

Šta vi možete uraditi?

Cirkularna ekonomija nije samo posao za donosioce odluka ili velike kompanije. Ona počinje sa svima nama. Evo nekoliko jednostavnih koraka koje svako može poduzeti:

● Smanjite količinu otpada: Kupujte samo ono što vam je zaista potrebno. Birajte proizvode s manje ambalaže. Ponesite vlastitu vrećicu.
● Ponovo koristite i popravljajte: Popravite stvari umjesto da ih bacite. Poklonite ili prodajte ono što vam više nije potrebno.
● Reciklirajte ispravno: Naučite pravila odlaganja otpada u svojoj općini i pravilno razdvajajte otpad.
● Podržite lokalne inicijative: Poslujte s preduzećima koja promovišu održivost, koriste lokalne materijale ili nude usluge popravke.

Svaka, pa i najmanja aktivnost doprinosi velikoj promjeni. Kako raste svijest, tako raste i zamah za sistemske promjene.

Cirkularna budućnost Bosne i Hercegovine

Tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji neće se desiti preko noći. Potrebna je dugoročna posvećenost, saradnja među sektorima i promjena načina razmišljanja. Međutim, nagrade – ekonomske, ekološke i društvene – vrijede svakog truda.

Bosna i Hercegovina stoji na raskršću. Uz jasnu viziju i odlučnost, može postati regionalni lider u inovacijama iz sfere cirkularne ekonomije. CETAP projekat je tu da podrži taj put – povezujući zajednice, usmjeravajući politike i inspirišući novi pravac razvoja.

Jer otpad nije samo problem koji treba zbrinuti. U pitanju je resurs koji treba iskoristiti. Pritom, cirkularna ekonomija predstavlja način da se današnji izazovi pretvore u sutrašnje prilike.

Vrijeme je da loše navike bacimo u kantu i recikliramo otpad.