Drugi izvještaj o napretku projekta CETAP: Hvatanje zamaha ka održivoj budućnosti

Tranzicija Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji dobija na zamahu. Uz podršku Evropske unije, projekt CETAP nastavlja da pokreće konkretne promjene s ciljem ojačavanja sistema upravljanja otpadom, promoviranja ponovne upotrebe i reciklaže, te izgradnje kulture održivosti – korak po korak, zajednicu po zajednicu. 

Ovaj drugi kvartalni izvještaj obuhvata period od 15. februara do 31. maja 2025. godine i donosi pregled ključnih postignuća, savladanih izazova i pravaca djelovanja u mjesecima koji slijede.

Najvažniji ostvareni rezultati u proteklom kvartalu

1. Pokrenute tematske radne grupe

U aprilu smo organizovali uvodne sastanke četiri tematske radne grupe CETAP-a, usmjerene na ključne aspekte tranzicije:

  • Pravni i strateški okvir
  • Tehnička rješenja i inovacije
  • Edukacija i svijest javnosti
  • Ekonomija i tržišta

Ove grupe okupljaju donosioce odluka, stručnjake iz industrije, akademsku zajednicu i civilno društvo. Njihova uloga je da zajedno oblikuju konkretne prijedloge i smjernice koje će pomoći BiH da se uskladi s zakonodavstvom Evropske Unije u oblasti otpada i cirkularne ekonomije.

2. Procjena tržišnog potencijala za tranziciju u cirkularnu ekonomiju

U fokusu ovog kvartala bila je Aktivnost 1.1 – procjena tržišnog potencijala za primjenu principa cirkularne ekonomije na posebne tokove otpada.

Postignuti su važni koraci, među kojima bismo istakli:

  • Usklađivanje regulative: Mapiranje i analiza domaćeg zakonodavstva u odnosu na EU paket o otpadu.
  • Identifikacija aktera: Identifikacija institucija, preduzeća, univerziteta i finansijskih partnera bitnih za proces tranzicije.
  • Mapiranje proizvođača: Katalogizacija proizvođača posebnih kategorija otpada – uključujući elektronski i električni otpad (WEEE), otpadna vozila (ELV), baterije, gume, građevinski i ruševinski otpad.
  • Procjena kapaciteta: Analiza spremnosti komunalnih i privatnih preduzeća za upravljanje otpadom u pogledu reciklaže i ponovne upotrebe.
  • Ekonomska analiza: Izrada nacrta izvještaja o finansijskim podsticajima, investicijama i modelima proširene odgovornosti proizvođača (EPR).

Završna Studija tržišnog potencijala ponudit će konkretne scenarije tranzicije BIH: političke, finansijske i operativne puteve ka održivoj ekonomiji zasnovanoj na resursnoj efikasnosti.

3. Postavljeni temelji za jačanje kapaciteta

CETAP tim je razvio uvodni program obuke za zaposlene u nadležnim ministarstvima, općinama i drugim relevantnim institucijama. Moduli obuke obuhvataju:

  • Politike i zakonodavstvo EU u oblasti otpada i cirkularnosti
  • Praktične koristi i primjere dobre prakse iz zemalja članica
  • Korake za sprovođenje institucionalnih i regulatornih reformi

Obuke su tokom juna okupile ključne aktere s ciljem stvaranja zajedničke vizije i razumijevanja procesa cirkularne tranzicije – od lokalnog do državnog nivoa.

4. Pripreme za platformu za razmjenu otpada

Još jedan veliki iskorak napravljen je i u razvoju Platforme za razmjenu otpada – inovativnog digitalnog alata osmišljenog kako bi omogućio bolju povezanost između ponuđača i korisnika sekundarnih sirovina, odnosno industrija koje ih mogu iskoristiti.

Ono što je bitno istaknuti:

  • Uspostavljena je saradnja s entitetskim fondovima za zaštitu životne sredine (RS i FBiH).
  • Formirana je radna grupa za razvoj platforme.
  • Definirani su tehnički kriterijumi za klasifikaciju sekundarnih sirovina.
  • Započeti su razgovori o hostingu, upravljanju i kontroli kvaliteta.

Platforma je zamišljena kao ključni alat za razvoj tržišta reciklaže u BiH – kako bismo smanjili prekomjerno odlaganje otpada, smanjujući tako oslanjanje na deponije i, pogotovo divlje deponije, te povećali iskorišćenost resursa.

5. Kampanja za podizanje svijesti – prvi nacrt

Komunikacijski tim projekta CETAP izradio je prvi nacrt strategije nacionalne kampanje za podizanje svijesti, čije je pokretanje planirano za novembar 2025. godine.

Kampanja će kombinirati digitalne kanale, televizijske i radijske sadržaje, vanjsko oglašavanje i aktivnosti u lokalnim zajednicama, s ciljem promocije dobrih praksi i uspješnih priča iz cijele BiH. Kroz pristup "korak po korak" – od informisanja građana do konkretne akcije – kampanja ima za cilj da ojača osjećaj vlasništva i odgovornosti građana za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji.

Uspjesi u komunikaciji i vidljivosti

Digitalna prisutnost projekta CETAP značajno je porasla tokom ovog kvartala:

  • Broj pratilaca na Facebooku se udvostručio. Ako nas još ne pratite, možete to učiniti ovdje: https://www.facebook.com/ProjectCETAP/
  • Instagram profil je aktiviran, uz redovno objavljivanje sadržaja – zapratite nas ovdje: https://www.instagram.com/projectcetap/
  • Posjećenost internet stranice naglo je porasla: Tokom aprila i maja zabilježeno je više od 25.000 pregleda internet stranice, čime je sajt postao centralno mjesto za informisanje i uključivanje građana. Sve novosti možete pratiti ovdje: https://cetap.ba/novosti/

Ovaj porast digitalne vidljivosti ohrabrujući je pokazatelj uoči lansiranja nacionalne kampanje za podizanje svijesti. Iskreno zahvaljujemo svima koji nas prate i podržavaju!

Pogled unaprijed

U narednom izvještajnom periodu fokus će biti na sljedećim aktivnostima:

  • Finalizacija Studije tržišnog potencijala (Aktivnost 1.1) i predstavljanje rezultata Upravnom odboru projekta.
  • Realizacija obuka za jačanje kapaciteta (Aktivnost 1.2) širom BiH.
  • Izrada nacrta pravnih akata za usklađivanje sa zakonodavstvom EU (Aktivnost 1.3) i podrška u planiranju upravljanja otpadom na općinskom i kantonalnom nivou (Aktivnost 1.4).
  • Dalji razvoj Platforme za razmjenu otpada (Aktivnost 2.1) kroz tehnički dizajn i koordinaciju s akterima.
  • Finalizacija Strategije kampanje za podizanje svijesti (Aktivnost 3.1), koja će biti lansirana krajem godine.

Uz snažno uključivanje aktera i poštivanje planiranih rokova, projekt CETAP ulazi u odlučujuću fazu u kojoj strategije prelaze u konkretne aktivnosti.

Zaključak 

Drugi kvartalni izvještaj pokazuje da projekt ulazi u fazu u kojoj zaista hvata ozbiljan zamah. Od mapiranja zakonodavstva i analize proizvođača, preko razvoja kampanja za podizanje svijesti, do širenja digitalnog prisustva – CETAP postavlja temelje za održiviju i resursno efikasniju Bosnu i Hercegovinu.

Tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji kompleksan je proces koji zahtijeva promjene na zakonodavnom, ekonomskom, tehničkom i društvenom planu. Ipak, kako pokazuje i ovaj kvartal, stabilni temelji se postavljaju – a zemlja se kreće ka budućnosti u kojoj otpad više ne predstavlja kraj, već početak nečeg novog i korisnog.

by Cetap

Prvi izvještaj o napretku projekta: Postavljanje temelja za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini

Projekt CETAP, koji finansira Evropska unija, a implementiraju Međunarodna konsultantska firma COWI A/S, Nezavisni štokholmski istraživački institut (SEI) i Savezni zavod za zaštitu okoliša Njemačke (UBA), ostvario je značajan napredak u svojoj misiji podrške tranziciji Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji. Projekt ima za cilj da unaprijedi iskorištavanje materijala iz otpada putem odvojenog prikupljanja, ponovne upotrebe i reciklaže, stavljajući održivost u središte reformi upravljanja otpadom.

Ključna dostignuća u prvom kvartalu

Tokom izvještajnog perioda od novembra 2024. do februara 2025. godine, projektni tim je bio fokusiran na realizaciju Podaktivnosti 1.1: sveobuhvatnu procjenu tržišnog potencijala za primjenu principa cirkularne ekonomije na posebne tokove, odnosno kategorije otpada.

Najvažniji koraci uključuju:

  • Mapiranje i uključivanje zainteresiranih strana: Održani su brojni sastanci s državnim institucijama, komunalnim preduzećima, operaterima za reciklažu i koordinatorima sistema proširene odgovornosti proizvođača u oba entiteta i Brčko distriktu. Ovaj angažman bio je ključan za razumijevanje trenutne situacije i uspostavljanje saradnje.
  • Pregled politika i zakonodavstva: U toku je sveobuhvatan pregled relevantnog zakonodavstva iz oblasti upravljanja otpadom u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Prikupljene informacije će poslužiti kao osnova za buduće pravne reforme u skladu s paketom EU propisa o otpadu i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
  • Prikupljanje podataka o posebnim tokovima otpada: Tim je mapirao proizvođače posebnih kategorija otpada (npr. električni i elektronski otpad, gume, ulja, građevinski i ruševinski otpad) i započeo prikupljanje podataka o količinama i načinu tretmana, uz upućivanje zvaničnih zahtjeva fondovima za zaštitu okoliša za dostavljanje relevantnih informacija.
  • Formiranje tematskih radnih grupa: Pokrenute su radne grupe pod vođstvom stručnjaka koje će upravljati aktivnostima u oblastima: usklađivanja zakonodavstva, ekonomskog modeliranja, tehničkog planiranja i podizanja javne svijesti. Ove grupe će započeti sa zvaničnim sastancima u martu.

Šta slijedi

Nakon što su temelji postavljeni, CETAP sada prelazi na:

  • Završetak Studije o tržišnom potencijalu za primjenu cirkularne ekonomije
  • Pokretanje jačanja kapaciteta za aktere/zainteresirane strane na svim nivoima
  • Iniciranje izrade novih zakonskih okvira i pružanje podrške u planiranju na lokalnom, odnosno općinskom nivou
  • Pripreme za razvoj nacionalne platforme za razmjenu otpada, uz tehničku podršku stručnjaka iz Hrvatske
  • Projektovanje nacionalne kampanje za podizanje svijesti, s ciljem uključivanja građana u aktivnosti ponovne upotrebe, oporavka i reciklaže

Održivo upravljanje otpadom počinje strategijom

CETAP ne predstavlja samo projekt tehničke pomoći – u pitanju je pokretač sistemskih promjena. Integracijom principa cirkularne ekonomije u politike, infrastrukturu i javnu svijest države, Bosna i Hercegovina pravi hrabar iskorak ka zelenijoj i efikasnijoj budućnosti.

Za najnovije informacije i objave posjetite:  www.cetap.ba/en/news.

by Cetap

Skrivena cijena koštanja otpada: Šta se dešava s otpadom u Bosni i Hercegovini?

Otpad često posmatramo kao nešto što čim nestane iz našeg vidokruga, nestaje i iz glave. Čim ga bacimo u kantu, gotovo da nikad više ni ne razmišljamo o njemu. Međutim, gdje on zapravo završava i i koja je stvarna cijena ove rastuće planine otpada po našu okolinu, zdravlje i ekonomiju?

U Bosni i Hercegovini, istina je istovremeno i zabrinjavajuća i urgentno traži reakciju.

Put otpada u BiH

Svakog dana domaćinstva, privreda i industrija širom zemlje proizvedu na hiljade tona otpada. Štaviše, Samo u 2021. godini, Bosna i Hercegovina proizvela je 1,2 miliona tona komunalnog otpada – što je povećanje od 1,8% u odnosu na prethodnu godinu. To znači da je svaki stanovnik proizveo u prosjeku 356 kg otpada – gotovo koliko i odrasli polarni medvjed! 

Dio tog otpada preuzimaju komunalne službe i odvoze na deponije. Dio završi tako što bude spaljen na otvorenom. Ipak, prema podacima Stockholmskog instituta za zaštitu okoliša (SEI), oko 25% ukupno odbačenog otpada završi na divljim deponijama u BiH. UNDP je registrovao više od 1.400 divljih deponija širom zemlje. Pritom, pomenute divlje deponije nisu samo estetski neprihvatljive, već i opasne, jer predstavljaju leglo zaraze, zagađenja i potencijalno izvorište požara.

Još alarmantnije, u aprilu 2025. godine samo šest deponija u Bosni i Hercegovini ispunjavalo je standarde Evropske unije. To znači da se većina otpada i dalje zakonski odlaže na deponije koje ne ispunjavaju osnovne okolišne standarde. 

Mnoge deponije nemaju nepropusne podloge, sisteme za sakupljanje deponijskog plina, niti postrojenja za tretman procjednih voda. Otpadu se ne pristupa selektivno. Miješaju se opasne materije, biorazgradivi otpad i ostali komunalni otpad, bez prethodnog sortiranja. Posljedica toga je isticanje otrovnih supstanci u zemljište i podzemne vode, isparavanje toksičnih gasova i zagađenje ekosistema koje može trajati decenijama. 

Uticaj na okoliš: Prijetnja po prirodu i klimu

Otpad koji završi u prirodi ne nestaje sam od sebe. Plastika se razgrađuje stotinama godina. Jedna plastična boca raspada se više od 450 godina, pri čemu se razlaže na mikroplastiku koja ulazi u vodu i naposlijetku u lanac ishrane. 

Organski otpad na deponijama dovodi do proizvodnje metana – gasa staklene bašte koji je s aspekta kratkoročnog zagrijavanja atmosfere 80 puta snažniji od ugljen-dioksida u pogledu toplote koju zadržava u atmosferi. 

Nepropisno odložena elektronska i električna oprema, baterije i medicinski otpad mogu kontaminirati vodu i ubijati divlje životinje.

Bosna i Hercegovina je dom izuzetnog biodiverziteta, s oko 5.000 vrsta vaskularnih biljaka, što čini oko 30% balkanskih endemskih vrsta, čineći time ovaj region ključnim za očivanje biljnog svijeta. Nacionalni park Sutjeska, jedan od tri nacionalna parka u državi, sadrži 2.600 vaskularnih biljnih vrsta, uključujući endemske crne borove i bukve stare više od 300 godina – posebno u prašumi Perućica. Kada je riječ o fauni, BiH naseljavaju mrki medvjedi, balkanske divokoze, vukovi, risovi, divlje mačke i više od 300 vrsta ptica – uključujući zlatnog orla i sivog sokola – vrste koje uspijevaju u zaštićenim područjima.

Sav ovaj prirodni kapital je pod direktnom prijetnjom. Bez funkcionalnog sistema upravljanja otpadom, BiH rizikuje nepovratnu štetu cjelokupnoj svojoj prirodnoj baštini.

Ekonomski uticaj: Otpad je – bacanje novca

Loše upravljanje otpadom nije samo okolišni problem, već predstavlja i ekonomski gubitak. 

Uklanjanje neegalnih, odnosno divljih deponija, čišćenje rijeka i sanacija zagađenog zemljišta košta općine milione maraka godišnje – novac koji bi mogao biti uložen u škole, zdravstvo ili infrastrukturu. Istovremeno, zemlja trpi finansijsku štetu time što gubi vrijedne resurse koji se trenutno odbacuju.

Aluminij, plastika, papir, tekstil i organski otpad imaju ekonomski potencijal u pogledu sekundarnih sirovina, međutim kad se ti tipovi otpada pomiješaju i zatrpaju, ta dodatna vrijednost se gubi. Funkcionalna cirkularna ekonomija mogla bi pretvoriti ovaj otpad u resurs i otvoriti nova radna mjesta i poslovne prilike.

Pored toga, u Bosni i Hercegovini ne postoji postrojenje za tretman industrijskog i opasnog otpada. To u praksi znači da se većina tog opasnog otpada generiranog u BIH izvozi u EU na obradu, što predstavlja skup i neodrživ pristup.

Uticaj na zdravlje: Tiha kriza

Nepropisno upravljanje otpadom ima direktne posljedice po javno zdravlje. Otvoreno spaljivanje otpada emituje štetne čestice i kancerogene materije. Procjedne vode zagađuju podzemne vode, koje predstavljaju izvor pitke vode. Nelegalne, divlje deponije postaju legla komaraca, pacova i drugih prenosilaca bolesti.

Stanovništvo koje živi u blizini nesanitarnih deponija češće obolijeva od respiratornih infekcija, kožnih bolesti i stomačnih tegoba. Djeca su posebno osjetljiva. Dugoročni troškovi po zdravstveni sistem, produktivnost i opće blagostanje stanovništva su veliki.

Zašto su promjene hitne?

Bosna i Hercegovina nije usamljena u suočavanju sa svim ovim izazovima. I druge zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s naslijeđem neulaganja u infrastrukturu za upravljanje otpadom. Međutim, promjene su već na vidiku.

U okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, BiH će morati da uskladi svoje propise s ambicioznim okolišnim ciljevima EU i standardima cirkularne ekonomije. To znači manje oslanjanja na deponije, veće stope reciklaže i ulaganje u sisteme koji promovišu prevenciju, ponovnu upotrebu i oporavak, odnosno iskorištavanje otpada.

Međutim, ovdje ne govorimo isključivo o pitanju usklađivanja s EU – već i o prilici da se izgradi čistija, pravednija i održivija budućnost.

Neki koraci su već napravljeni – uz podršku Evropske unije, Švedske i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), novi regionalni centar u Živinicama je u funkciji već od aprila 2025.. To je prva sanitarna deponija s integriranim reciklažnim dvorištem i sistemom za upravljanje deponijskim gasom u Tuzlanskom kantonu. Obuhvata oko 100.000 stanovnika, ima infrastrukturu za tretman procjednih voda i prikupljanje metana. 

Uloga CETAP-a: Pokretač promjene

Projekat CETAP (Circular Economy Transition Action Plan - Akcioni plan za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji) pokrenut je kako bi podržao ovu transformaciju u svrhu smanjenja količine otpada, povećanje stope reciklaže i uspostavljanje cirkularne ekonomije. Kroz rad s lokalnim vlastima, preduzećima i zajednicama na razumijevanju prave cijene i vrijednosti otpada, CETAP postavlja temelje za promjenu.

Konkretno, kroz istraživanja zasnovana na podacima, kampanje za podizanje svijesti i razvoj pilot-programa, CETAP:

  • identificira ključne tokove otpada i potencijal za cirkularnost;
  • Pomaže lokalnim samoupravama u unaprjeđenju sistema za prikupljanje i selekciju otpada;
  • Uključuje građane u aktivnosti smanjenja, ponovne upotrebe i reciklaže;
  • Zagovara ulaganja u cirkularna rješenja.

Otpad ne mora biti teret. On može predstavljati priliku, postati resurs.

Šta vi možete uraditi?

Rješavanje krize otpada u BiH zahtijeva zajednički napor. Svako od nas ima neku svoju:

  • Razdvajajte sopstveni otpad: Odvojite materijale koji se mogu reciklirati od miješanog otpada; Tražite bolju infrastrukturu za odvajanje otpada od lokalnih vlasti;
  • Izbjegavajte plastiku za jednokratnu upotrebu; Koristite višekratne alternative kada god je tako nešto moguće;
  • Prijavite nelegalno bacanje otpada i divlje deponije; Podignite glas i pozivajte na odgovornost;
  • Podržite preduzeća koja su u cirkularnom toku; Kupujte lokalno, popravljajte uređaje umjesto da ih bacate, birajte proizvode od recikliranih materijala.

Male promjene, kad ih usvoji zajednica, odnosno više njih, dovode do velikih rezultata.

Ka čistijoj Bosni i Hercegovini

Skriveni troškovi otpada su previsoki da bismo ih ignorisali. Od zagađenih rijeka i narušenog zdravlja do izgubljenih ekonomskih prilika, sadašnji sistem jednostavno nije održiv.

Međutim, uz prave politike, pametna ulaganja i podršku javnosti, Bosna i Hercegovina može postati zemlja cirkularne ekonomije. Zemlja u kojem se pojava otpada sprječava još u fazi dizajna proizvoda, materijali se ponovo koriste, a priroda ostaje zaštićena.

Projekat CETAP je ponosan što je dio ove ključne tranzicije. Jer otpad ne nestaje sam od sebe. On oblikuje našu budućnost.   

by Cetap