Organizacija okruglih stolova za podršku tranziciji Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji u okviru CETAP-a
U okviru Projekta tehničke pomoći za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini, CETAP projekt je od 28. do 30. aprila 2026. godine u Banjoj Luci, Tuzli i Sarajevu organizirao niz okruglih stolova, okupivši zainteresirane strane radi razgovora o javnim politikama, planiranju i mehanizmima uključivanja potrebnim za podršku tranziciji zemlje s linearne na cirkularnu ekonomiju. Tokom ova tri događaja, učesnici su zajednički razmatrali mogućnosti uvođenja cirkularnosti putem snažnijih ekonomskih instrumenata, ambicioznijeg planiranja upravljanja otpadom i smislenog uključivanja zainteresiranih strana.
Prvi okrugli sto, održan u Banjoj Luci, u Privrednoj komori Republike Srpske, bio je posvećen temi Politike i ekonomski instrumenti kao omogućavajući faktori za olakšavanje tranzicije ka cirkularnosti. Tokom zasijedanja razmatrane su teme kako fiskalni i tržišno zasnovani instrumenti mogu pomoći da cirkularni izbori koje pravimo postanu ekonomski privlačniji, uključujući posebne stope PDV-a za popravku, ponovnu upotrebu i ponovo proizvedenu robu, modulaciju naknada u okviru proširene odgovornosti proizvođača, poreze na primarne sirovine, subvencije za sekundarne materijale, kao i ulogu javnih nabavki u stvaranju potražnje za cirkularnim proizvodima.
Drugi okrugli sto također je održan u Banjoj Luci, u Privrednoj komori RS, a bio je posvećen temi Cirkularni lanac snabdijevanja u okviru cirkularne ekonomije. U okviru diskusija razmatrano je i kako arhitektura politika EU može podržati cirkularne lance snabdijevanja, uz izbjegavanje nepotrebne složenosti, narušavanja tržišta ili nesrazmjernih opterećenja za preduzeća i potrošače.
Treći okrugli sto održan je u Tuzli i bio je posvećen temi Planiranje upravljanja otpadom. Učesnici su razgovarali o tome kako se planovi upravljanja otpadom mogu razviti od dokumenata usklađenosti usmjerenih na odlaganje u strateške alate za cirkulaciju resursa, prevenciju, ponovnu upotrebu, popravku i zadržavanje vrijednosti materijala. Na događaju je razmatrana potreba usklađivanja lokalnog i regionalnog planiranja s okvirima EU za cirkularnu ekonomiju, uz istovremeno razmatranje praktičnih izazova u provedbi, kao što su ulaganja u infrastrukturu, sistemi podataka, odvojeno sakupljanje, modeli finansiranja, prihodi od EPR-a, digitalizacija i uloga općina u podršci naprednijim sistemima upravljanja otpadom i resursima.
Četvrti okrugli sto, održan u Sarajevu, bavio se temom Mehanizmi uključivanja zainteresiranih strana za olakšavanje tranzicije sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Diskusije su bile usmjerene na to kako javni organi, proizvođači, MSP, građani, socijalna preduzeća i drugi akteri mogu prevazići tradicionalne konsultacije i preći ka stvarnom zajedničkom kreiranju strategija cirkularne ekonomije. Učesnici su razmatrali kako osmisliti uspješnu kampanju podizanja javne svijesti o upravljanju otpadom i kako takve kampanje mogu podržati mjerljive promjene u proizvodnji, potrošnji, ponovnoj upotrebi i ponašanju u pogledu recikliranja.
Tokom sva četiri okrugla stola, CETAP je stvorio prostor za stručnu diskusiju, uvodna izlaganja i grupne sesije koje su vodili stručnjaci CETAP-a. Učesnici su razgovarali i o važnim pitanjima o tome ko treba snositi troškove tranzicije, na koji način javni organi mogu uravnotežiti ambiciju i praktičnu provedbu, kako se mala i srednja prezuzeća i građani mogu uključiti na smisleni način, te koji instrumenti javnih politika će najvjerovatnije dati rezultate s kratkoročnog i srednjeročnog aspekta.
Na okruglim stolovima je istaknuto da tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji zahtijeva više od samih tehničkih unaprjeđenja u oblasti upravljanja otpadom. Ona zavisi od koherentnih politika, kredibilnih ekonomskih poticaja, snažnog lokalnog planiranja, pouzdanih podataka, institucionalne saradnje i učešća javnosti.
Povezivanjem ovih tema kroz tri događaja, CETAP je pružio podršku zainteresiranim stranama u utvrđivanju praktičnih puteva za jačanje provedbe cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini i usklađivanje napretka na nivou zemlje s ciljevima EU u oblasti cirkularne ekonomije.
Osnaživanje nove generacije: Takmičenje "Trashformers" inspiriše cirkularno razmišljanje širom Bosne i Hercegovine
Takmičenje Trashformers, realizirano u partnerstvu između Europe House i CETAP-a, još jednom je pokazalo snagu obrazovanja u pokretanju stvarnih promjena u ponašanju. Okupljajući škole iz cijele Bosne i Hercegovine, inicijativa je potaknula učenike da razvijaju kreativna i praktična rješenja usmjerena na smanjenje otpada i primjenu principa cirkularne ekonomije u svojim školama i zajednicama.
Ove godine zabilježeno je impresivnih 47 prijava iz osnovnih i srednjih škola, što potvrđuje rastuću svijest o okolišnim pitanjima i spremnost mladih da budu dio rješenja. Nakon detaljnog evaluacijskog procesa, 20 škola je ušlo u uži izbor, a izabrano je šest pobjedničkih timova – tri iz osnovnih i tri iz srednjih škola. Njihovi projekti su pokazali ne samo kreativnost, već i jasno razumijevanje kako svakodnevne aktivnosti mogu doprinijeti održivijoj budućnosti.
Slavljenje inovacija i uticaja
Šest pobjedničkih škola – Druga osnovna škola Brčko, Četvrta osnovna škola Brčko Distrikt, Osnovna škola „Dvorovi“, Gimnazija „Meša Selimović“ Tuzla, Srednja škola Konjic i Srednjoškolski centar „Vedad Ibišević“ Ilijaš – istakle su se sposobnošću da koncepte cirkularne ekonomije pretvore u konkretne inicijative usmjerene na zajednicu. Od projekata ponovne upotrebe i reciklaže do kampanja podizanja svijesti i kreativnog redizajna materijala, njihovi radovi pokazuju raznolikost pristupa održivosti koja već postoji širom zemlje.
Svečana dodjela nagrada, održana u Europe House u Sarajevu, okupila je učenike, nastavnike i partnere kako bi zajedno obilježili ove uspjehe. U pitanju je snažan podsjetnik da, kada se mladima pruže prilika i podrška da djeluju, oni odgovaraju energijom, optimizmom i inovativnošću.
Transformisanje ideja u iskustvo
Kao nagradu, svaki pobjednički tim učestvovat će u edukativnoj eko-ekskurziji u jedno od zaštićenih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini. Ove aktivnosti osmišljene su da prošire učenje izvan učionice i omoguće učenicima direktnu povezanost s prirodnim okruženjem koje nastoje zaštititi. Svaka ekskurzija uključuje prevoz, osvježenje i vođene edukativne aktivnosti, osiguravajući kvalitetno i nezaboravno iskustvo za sve učesnike.
CETAP će finansirati pet pobjedničkih timova, dok će Europe House podržati jedan tim, kao i organizaciju takmičenja i završne ceremonije. Ovakav zajednički pristup odražava i zajedničku posvećenost ulaganju u mlade kao ključne pokretače dugoročnih promjena.
Izgradnja trajnog uticaja
Trashformers nije samo takmičenje – riječ je o širem naporu da se principi cirkularne ekonomije integrišu u svakodnevni život u Bosni i Hercegovini. Ranim uključivanjem učenika, inicijativa doprinosi razvoju svijesti, znanja i vrijednosti potrebnih za dugoročnu tranziciju ka održivijem društvu.
Ono što je najbitnije, takmičenje ujedno naglašava značaj partnerstva. Zajedničkim djelovanjem, CETAP i Europe House stvorili su platformu koja ne samo da edukuje, već i inspiriše, osiguravajući da uticaj inicijative nadilazi njene neposredne aktivnosti.
Kako učenici prenose stečena znanja u svoje škole i zajednice, oni postaju pokretači promjena – potvrđujući da tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji počinje od navika koje gradimo danas.
Posjeta projektnog tima Zenici
Projektni tim je boravio u Zenici radi sastanka s preduzećem ALBA, koje je odgovorno za upravljanje komunalnim otpadom u ovom gradu. Sastanak je bio vrlo zanimljiv i bilo je inspirativno slušati o odličnim rezultatima koje ALBA postiže u Zenici. Posebno su se istakli po radu na podizanju svijesti u školama i predškolskim ustanovama.
Bilo je zadovoljstvo slušati dr Džafera Dautbegovića i njegovu kolegicu, gospođu Mirsadu Hasanbašić. Nadamo se bližoj saradnji s Zeničko-dobojskim kantonom na komponenti planiranja upravljanja otpadom u okviru projekta, te se radujemo budućoj saradnji s preduzećem ALBA.
Posjeta Banjaluci
Bilo je korisno što smo ove sedmice boravili u Republici Srpskoj i upoznali se s nekim od ključnih aktera projekta iz tog entiteta. Posebno nam je bilo drago upoznati našeg lokalnog stručnjaka iz Banjaluke, dr Draženka Bjelića.
Jako smo zadovoljni realiziranim sedmičnim programom, koji je uključivao sastanke s Ministarstvom za zaštitu životne sredine, gdje smo se susreli s gospodinom Duškom Solomunom i gospodinom Markom Gajićem. Takođe smo se sastali s predstavnicima Privredne komore Republike Srpske – gospođom Draganom Kokot i gospodinom Markom Savićem. Bilo je izuzetno korisno čuti sve informacije o odličnom radu koji Komora provodi u kontekstu Agende o cirkularnoj ekonomiji. Obišli smo i njihove moderne konferencijske prostorije i radujemo se bliskoj saradnji s njima tokom cjelokupnog CETAP projekta.
Pored navedenih sastanaka, održali smo i sastanak s predstavnicima preduzeća Čistoća Banja Luka – Aleksandrom Bajićem i Vladimirom Ilićem – koji su odgovorni za upravljanje komunalnim otpadom na području grada Banja Luka. Sastanak je bio veoma koristan i pružio nam je detaljan uvid u ulogu Čistoće u sistemu upravljanja otpadom i njihov interes za principe cirkularne ekonomije.
Takođe smo održali plodonosan sastanak s gospodinom Ratkom Jokićem, direktorom kompanije DE-POT, koja upravlja regionalnom deponijom Banja Luka.
Posebno vrijedan bio je i sastanak s gospodinom Zoranom Lukačem, koji nas je ugostio u prostorijama Fonda za zaštitu životne sredine u Banjoj Luci. Ovo je bila naša prva prilika da razgovaramo o projektu s njim i da predstavimo važnu ulogu koju Fond za zaštitu životne sredine ima, naročito kada je riječ o pružanju podataka i planiranom hostingu platforme za razmjenu otpada koja će biti razvijena u okviru projekta.
Na kraju posjete Banjaluci, sastali smo se i s gospođom Anđelom Laketić iz preduzeća EuroBeta, koja nam je pojasnila ulogu koju to preduzeće ima u jedinom sistemu proširene odgovornosti proizvođača u Republici Srpskoj. Obrazložila je da se sistem proširene odgovornosti proizvođača u RS trenutno odnosi isključivo na neopasni ambalažni otpad. Gđa Laketić nam je pružila vrlo korisne informacije i mnogo smo naučili o funkcioniranju sistema proširene odgovornosti proizvođača u Republici Srpskoj.
Prije napuštanja Republike Srpske održali smo još jedan sastanak s gospodinom Borisom Malinovićem, direktorom preduzeća Promal AB. G. Malinović je informisao projektni tim da kompanija ima pogone u Brčko distriktu i u Bijeljini, gdje su fokusirani na reciklažu papira i ambalažnog otpada. Promal AB funkcioniše kao porodična firma već 15 godina. Upravljaju plastičnim i drugim ambalažnim otpadom, ali nisu uključeni u sistem proširene odgovornosti proizvođača.