Kako je haljina za crveni tepih nastala od otpadnih materijala
Kako je haljina za crveni tepih nastala od otpadnih materijala
Kada se model Sarah Čerkez pojavila na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala u haljini koju je dizajnirao Marko Feher, njen svjetlucavi izgled otkrivao je samo dio priče. Sve je počelo od materijala namijenjenog za zbrinjavanje, odnosno za bacanje.
U okviru kampanje „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!“ CETAP je u saradnji s Eternom i Markom Feherom pretvorio otpadni tekstil u upečatljiv primjer onoga što se može postići promišljenim dizajnom, stručnošću i predanim radom.
Iza kulisa nastanka haljine
Tim je započeo s približno dva i po metra odbačenog materijala. Od njega je laserski izrezano oko 2.000 komada u obliku srca. Svako srce je potapano tokom nekoliko kako bi se uklonio oštećeni površinski sloj, nakon čega je svaki komad pojedinačno ručno očišćen.
Pretvaranje tih komada u haljinu donijelo je novi izazov – morali su se prirodno kretati zajedno s osobom koja je nosi. Markov tim pažljivo je razrađivao konstrukciju haljine, dodajući hiljade ručnih uboda i uklapajući crveni konac kao dio dizajna. Donji dio haljine izrađen je od neiskorištenog tila preostalog iz tekstilne industrije.
Film iza kulisa pokazuje koliko je vremena i rada bilo potrebno – od pažljivog čišćenja, šivenja i peglanja do proba i završnih prilagođavanja, uz duge sate rada kako bi svi detalji bili spojeni u cjelinu. Iza svakog detalja viđenog na crvenom tepihu stajao je rad koji se odvijao daleko od reflektora.
Prepoznati vrijednost u onome što ostaje
Feher i Eterna željeli su napraviti haljinu koja može stati rame uz rame s kreacijama visoke mode, a da pritom njeno porijeklo iz odbačenog materijala ostane važan dio priče. Rezultat je materijalima koji su bili označeni kao otpad dao novu svrhu kroz dizajn, tehničko znanje i strpljivu izradu.
Upravo je to ideja koja stoji u središtu CETAP-ove kampanje. Ova haljina nas poziva da još jednom pogledamo materijale koje bismo inače bacili i razmislimo šta sve može nastati kada usvojimo nove navike i iskoristimo otpad.
Pogledajte video i otkrijte kako je od otpadnih materijala nastala jedna ovakva haljina za crveni tepih.
Pogledajte cijeli intervju:
Od boca do novih navika: priča iza reciklomata u BiH
Od boca do novih navika: priča iza reciklomata u BiH
Šta se dešava kada recikliranje postane nešto što ljudi mogu učiniti usput, dok prolaze kroz grad, i pri tome imaju jasnu korist od svog učešća? U Bosni i Hercegovini, jedan od odgovora nude reciklomati kompanije Ekograd. Tri godine nakon uvođenja pametnih reciklomata, iz kompanije navode da je putem ovih uređaja evidentirano približno 20 miliona vraćenih boca.
U razgovoru o projektu, direktor Ekograda Nedžad Turnadžić objašnjava da je ideja od samog početka bila zaštita okoliša i unaprjeđenje mjesta u kojem ljudi žive. Budući da u BiH ne postoji sistem povratne naknade, kompanija je razvila vlastiti način nagrađivanja građana za vraćanje iskorištene ambalaže, kroz različite pogodnosti.
Kako Nedžad ističe, odziv je bio veoma dobar od samog početka i takav je ostao do danas. Evidentirani broj odnosi se na ambalažu koju su reciklomati prepoznali. U Ekogradu smatraju da bi stvarni broj vraćenih komada mogao biti i veći, jer pojedini korisnici odlažu ambalažu bez odabira pogodnosti. Reciklomati sakupljaju plastičnu, staklenu i aluminijsku ambalažu, pomažući da vrijedni materijali ostanu u opticaju.
Nove navike usvajaju se odmalena
Za Ekograd, jedan od najpodsticajnijih rezultata projekta ne mjeri se samo količinama. Predstavnici kompanije navode da reciklomate redovno posjećuju grupe djece iz vrtića i škola, koje ponekad dolaze organizovano autobusima ili minibusima. Nastavnici i vaspitači koriste ove posjete kako bi djeci objasnili značaj recikliranja, pokazali im kako reciklomati funkcionišu i samu aktivnost pretvorili u dio praktične nastave.
Djeca tako mogu neposredno vidjeti vezu između proizvoda koji su koristila i postupka njegovog vraćanja u sistem. U intervjuu Ekograd upravo mlađe generacije ističe kao jedan od ključnih razloga postojanja projekta. Istovremeno, u projektu učestvuju ljudi svih generacija – od učenika do penzionera.
Partnerstvo pokreće sistem
Ekograd navodi KJKP RAD Sarajevo kao strateškog partnera od samog početka projekta. U razgovoru se otvoreno govori o tome da praktična saradnja zahtijeva vrijeme, ali i naglašava da različita znanja i kapaciteti partnera pomažu projektu da se dalje razvija.
Kompanija želi uključiti još javnih institucija, poslovnih subjekata i drugih partnera kako bi vraćanje ambalaže postalo jednostavno i dostupno što većem broju ljudi. Navode i da su njihovi uređaji tehnički spremni za budući sistem povratne naknade, u kojem bi građani za odgovarajuću ambalažu dobijali novčanu naknadu, nakon što za to bude uspostavljen potreban pravni okvir.
Ekograd razmatra i mogućnosti prerade sakupljene plastike i proizvodnje novih proizvoda od recikliranih materijala. Za sada, to ostaju planovi za budućnost.
Praktičan primjer cirkularnih promjena
Priča o reciklomatima na praktičan način pokazuje cilj CETAP-ove kampanje podizanja svijesti „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!“ Reciklomati građanima pružaju jednostavan način da tu poruku pretvore u konkretno djelovanje. Broj ambalažnih jedinica koje je Ekograd evidentirao pokazuje da postoji značajno učešće građana, dok posjete škola pokazuju kako vraćanje ambalaže može postati i lekcija koju djeca nose sa sobom kući.
Širi cilj Ekograda jeste da recikliranje postane uobičajena odgovornost svakog pojedinca, uz lako dostupna mjesta za sakupljanje. Njihovo iskustvo tokom protekle tri godine pokazuje da će ljudi učestvovati kada im se za to pruži jednostavna i dostupna prilika.
Podatak od približno 20 miliona odnosi se na procjenu Ekograda o broju komada ambalaže koje su njihovi reciklomati evidentirali, kako je navedeno u intervjuu.
Pogledajte cijeli intervju:
Od otpada do crvenog tepiha: CETAP-ova kampanja za kružnu ekonomiju zauzela centralno mjesto na Sarajevo film festivalu
Kao dio CETAP-ove kampanje podizanja javne svijesti pod nazivom „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad.“ materijal predviđen za odlaganje pretvoren je u haljinu visoke mode i predstavljen na jednoj od najistaknutijih kulturnih pozornica u Bosni i Hercegovini: Sarajevo film festivalu.
Na crvenom tepihu nosila ju je manekenka Sarah Čerkez, maestralno ju je kreirao dizajner Marko Feher, proizvedena je u saradnji sa Eternom, a demonstrirala je centralnu poruku CETAP-ove kampanje: nešto što doživljavamo kao otpad i dalje može imati vrijednost.
Pretvaranje poruke kampanje u nešto opipljivo
Kampanja „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad.“ ima za cilj potaknuti ljude širom Bosne i Hercegovine da preispitaju svoj odnos prema otpadu. Umjesto da odbačene materijale posmatraju isključivo kao nešto što treba baciti, kampanja promovira ponovnu upotrebu, recikliranje i odgovorniju potrošnju.
Za potrebe te inicijative, poruka kampanje oživjela je kroz modu i dizajn.
Kako objavljuje Vogue Adria, otprilike dva i po metra oštećene umjetne kože prvobitno je bilo namijenjeno za odlaganje. Umjesto da se dozvoli da materijal postane otpad, laserski je izrezan na oko 2.000 pojedinačnih dijelova u obliku srca.
Komadi su pažljivo postavljeni kako bi se maksimalno iskoristila dostupna površina prije nego što su sastavljeni u isprepleteni metalni gornji dio haljine. Gotova kreacija kombinovala je te prenamijenjene elemente s upečatljivom crnom suknjom, transformišući tako oštećeni materijal u prepoznatljiv odjevni predmet visoke mode.
Predstavljena na crvenom tepihu Sarajevo film festivala, haljina je postala više od modne izjave. Ponudila je vrlo vidljiv primjer kako kreativnost i inovacija mogu promijeniti našu percepciju otpada.
Otpad može postati resurs
U linearnoj ekonomiji materijali se proizvode, koriste, a zatim odbacuju. Proizvodi koji su oštećeni, nepotrebni ili više nisu prikladni za svoju prvobitnu namjenu mogu se isuviše brzo klasificirati kao otpad, čak i onda kada zadržavaju potencijal za ponovnu upotrebu.
CETAP-ova kampanja potiče drugačiji način razmišljanja. Prije nego što nešto bacimo, trebali bismo se zapitati može li se to popraviti, ponovo upotrijebiti, reciklirati ili transformirati u nešto novo.
Haljina koju je nosila Sarah Čerkez ilustruje tu promjenu perspektive. Oštećenoj umjetnoj koža nije bilo neophodno vratiti njenu prvobitnu namjenu da bi se zadržala vrijednost. Kroz maštoviti dizajn i precizne tehnike proizvodnje, haljina je dobila potpuno novu funkciju.
Iako jedna haljina ne može riješiti šire ekološke izazove povezane s otpadom ili modnom industrijom, ona može prenijeti jeda važan princip: materijali ne gube nužno svoju vrijednost samo zato što više nisu prikladni za svoju prvobitno namijenjenu upotrebu.
Korištenje kreativnosti za inspirisanje novih navika
Prelazak na cirkularnu ekonomiju zahtijeva više od novog zakonodavstva, tehnologija i infrastrukture za upravljanje otpadom. On zavisi i od promjene svakodnevnih stavova i ponašanja.
Kroz kreativne inicijative tu promjenu možemo početi doživljavati kao relevantnu i ostvarivu. Predstavljanjem prenamijenjenog otpada kao dijela kreacije visoke mode, projekat je koncept kružnosti transformirao iz apstraktne ideje u nešto vidljivo, nezaboravno i inspirativno.
Predstavljanje haljine na Sarajevo film festivalu također je CETAP-ovoj kampanji omogućilo da dopre do publike izvan tradicionalnih diskusija o okolišu. Pokazalo se da održivost i kreativnost mogu funkcionirati zajedno – i da ponovna upotreba postojećih materijala ne mora predstavljati kompromis na uštrb ljepote, kvaliteta niti ambicije.
Upravo suprotno, ograničenja mogu postati izvor inspiracije. Materijali koji izgledaju oštećeno, nepoželjno ili neupotrebljivo mogu potaknuti dizajnere, tvrtke i pojedince da eksperimentiraju s novim tehnikama i mogućnostima.
Promjena načina na koji Bosna i Hercegovina doživljava otpad
Kampanja „Usvojimo nove navike. Koristimo otpad.“ podržava širi rad CETAP-a na poticanju održivijih praksi upravljanja otpadom i unapređenju tranzicije Bosne i Hercegovine ka kružnoj ekonomiji.
Ta tranzicija počinje prepoznavanjem toga da je otpad često resurs koji se nalazi na pogrešnom mjestu. Isti princip demonstriran kroz odjeću na Sarajevo film festivalu može se primijeniti na ambalažu, namještaj, tekstil, građevinski materijal, električnu opremu i mnoge druge proizvode koji se koriste u svakodnevnom životu.
Dužim korištenjem materijala možemo smanjiti potrošnju novih resursa, spriječiti otpad koji se može izbjeći i smanjiti pritisak na našu životnu sredinu.
Transformacija oštećene umjetne kože u kreaciju visoke mode za crveni tepih pokazala je šta se može postići kada na otpad gledamo drugačije. Materijal namijenjen za odlaganje postao je jedna od najprepoznatljivijih dizajnerskih kreacija na Sarajevo film festivalu – i snažan izraz poruke CETAP-ove kampanje.
Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad.










