Decenijama je ekonomija Bosne i Hercegovine – kao i velikog dijela svijeta – bila zasnovana na linearnom modelu: uzmi, proizvedi, upotrijebi i odbaci. U pitanju je sistem koji je omogućio industrijski rast, ali je iza sebe ostavio rastuće deponije, rasipanje resursa i sve veće ekološke troškove.

Linearni ekonomski model je kroz istoriju doprinio razvoju inovacija i privrednom rastu, postičući potrošačko ponašanje. Međutim, danas je jasno da linearna ekonomija nije održiv model. Otpad koji ostavljamo iza sebe ne predstavlja samo propuštenu priliku da se isti pretvori u resurs, kada se ne zbrinjava na pravilan način, on postaje trošak i za okolinu i za ekonomiju. 

Sada, dok Evropa ubrzano prelazi na cirkularnu ekonomiju, Bosna i Hercegovina (BiH) nalazi se na prekretnici. Pomenuta promjena iz linearne u cirkularnu ekonomiju ne predstavlja samo ekološki izbor, u pitanju je strateška i ekonomska prilika za jačanje konkurentnosti, otvaranje lokalnih radnih mjesta i izgradnju dugoročne otpornosti.

Šta cirkularna ekonomija znači za BiH?

Cirkularna ekonomija zamjenjuje otpad snalažljivošću pri upotrebi resursa. To znači osmišljavanje proizvoda i procesa tako da eliminišu otpad i zagađenje, zadržavanje proizvoda i materijala u upotrebi što je duže moguće, te obnavljanje prirodnih sistema. U praksi to znači pretvaranje jučerašnjeg otpada u sutrašnju sirovinu.

Za Bosnu i Hercegovinu, ovaj prelazak može donijeti konkretne koristi:

• Smanjenu zavisnost od uvoza sirovina kroz ponovnu upotrebu onoga što već postoji unutar naših granica.
• Razvoj novih, zelenih industrija i inovacija, od popravke i remanufakture, do reciklaže i ekološkog dizajna.
• Otvaranje novih radnih mjesta, posebno u lokalnim zajednicama gdje se otpad stvara i gdje se njime upravlja.
• Poboljšan kvalitet životne sredine – čistije rijeke, zeleniji gradovi i zdraviji uvjeti života.
  

Ovo nisu apstraktne ideje. U cijeloj Evropi su cirkularni modeli već donijeli mjerljive rezultate: stvaranje manje otpada, nove izvore prihoda i stabilnije ekonomije. Za BiH, usvajanje ovih principa može otvoriti vrata rastu i investicijama u održive sektore, istovremeno jačajući usklađenost s ekološkim standardima Evropske unije.

Ekonomska promjena zasnovana na otpornosti

U linearnom modelu, vrijednost proizvoda nestaje onog trenutka kada se odbaci. U cirkularnom modelu, vrijednost cirkuliše – zadržava se kroz ponovnu upotrebu, reciklažu i pametniji dizajn. Takav sistem čini ekonomiju otpornijom na krize poput nestašice resursa ili kolebanja cijena, uz manju zavisnost od uvoza.

Bosna i Hercegovina trenutno uvozi veliki dio svojih sirovina. Uspostavljanjem sistema koji omogućavaju duži ciklus upotrebe resursa, zemlja se može zaštititi od efekata globalnih tržišnih oscilacija. Cirkularni modeli takođe potiču inovacije i preduzetništvo, nudeći malim i srednjim preduzećima nove načine za konkurisanje i rast.

Osim toga, globalni investitori sve više daju prednost održivosti. Zemlje koje mogu demonstrirati cirkularnost, transparentnost i ekološku odgovornost postaju privlačna odredišta za ulaganja. Za BiH, prelazak na cirkularnu ekonomiju ne znači samo zaštitu životne sredine – već i osiguravanje ekonomske budućnosti.

Pretvaranje politika u praksu

Cirkularnost zahtijeva saradnju: između vlada, preduzeća, akademske zajednice i građana. Tu projekt CETAP (Program za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji i podizanje svijesti) ima ključnu ulogu. Uz podršku Evropske unije i lokalnih partnera, CETAP pomaže Bosni i Hercegovini da razvije pravne, institucionalne i društvene temelje za cirkularnu budućnost.

Misija CETAP-a je dvostruka:

1. Podrška politikama – pomoć u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva i planova upravljanja otpadom i resursima s Evropskim zelenim dogovorom (EU Green Deal), koji predviđa da EU postane prva klimatski neutralna regija do 2050. godine.
2. Podizanje svijesti i angažman javnosti – inspirisanje građana, škola, općina i kompanija da počnu da posmatraju otpad kao vrijednost, kroz kampanju za podizanje svijesti koja će započeti u januaru 2026. godine.
   

Proces tranzicije neće se desiti preko noći – ali će se desiti. Svaka akcija – svaka odvojena boca, popravljeni uređaj ili reciklirani materijal – gradi zamah. CETAP-ov pristup zasniva se na AKAP modelu: (Awareness, Knowledge, Attitude, Practice) – svijest, znanje, stav i praksa. Svijest počinje razumijevanjem zašto principi cirkularnosti (smanji, ponovo upotrijebi, recikliraj i povrati energiju) imaju važnost.

Izgradnja budućnosti koja traje

Koncept cirkularne ekonomije nudi novu viziju za Bosnu i Hercegovinu – onu u kojoj napredak ne dolazi nauštrb planete. On osporava zastarjelu pretpostavku da su rast i održivost suprotstavljeni ciljevi, pokazujući da pametno upravljanje resursima potiče prosperitet.

Preispitujući način na koji proizvodimo i trošimo, BiH može smanjiti pritisak na životnu sredinu, podtaći inovacije i ojačati ekonomsku nezavisnost. Još važnije, može se pridružiti rastućoj evropskoj zajednici zemalja koje dokazuju da održivost i uspjeh mogu ići ruku pod ruku.

Prelazak s linearnog na cirkularni model nije korak unazad – to je skok naprijed. Naprijed ka čistijoj industriji, stabilnijim radnim mjestima i budućnosti koja obnavlja, a ne iscrpljuje. Uz pravi spoj politika, partnerstava i učešća javnosti, Bosna i Hercegovina može postati regionalni lider u cirkularnoj transformaciji – pokazujući time da otpornost počinje preispitivanjem načina na koji koristimo ono što već imamo.

O projektu CETAP

Program za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji i podizanje svijesti (CETAP) predstavlja inicijativu finansiranu od strane Evropske unije, koja podržava prelazak Bosne i Hercegovine ka održivoj, resursno efikasnoj ekonomiji. Kombinujući usklađivanje politika, angažman interesnih strana i podizanje svijesti javnosti, CETAP ima za cilj izgradnju zelenije i otpornije budućnosti za sve.