Treći uspješni sastanak Upravnog odbora projekta CETAP
Dana 1. jula 2025. godine, Upravni odbor projekta CETAP okupio se u Sarajevu na svom trećem sastanku, na kojem su se sastali predstavnici glavnih aktera, Delegacije EU, kao i projektnog tima kako bi razmotrili dosadašnji napredak i utvrdili pravac djelovanja u narednim mjesecima.
Pokretanje tranzicije Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji
Na sjednici je naglašena misija CETAP-a u svrhu ubrzavanja prelaska Bosne i Hercegovine s linearnog na cirkularni model ekonomije. Diskusija je bila usmjerena na napredak nedavnih aktivnosti, uključujući:
- Uvodne radionice u pet gradova (Bihać, Mostar, Sarajevo, Banja Luka i Brčko) na kojima je učestvovalo više od 130 učesnika iz preko 90 organizacija. Ova zasjedanja su rezultirala analizama prednosti, nedostataka, prilika i opasnosti (tzv. "SWOT" analize), brojnim evaluacijama i snažnim zamahom za buduće jačanje kapaciteta.
- Predstojeće programe obuke za aktere iz javnog i privatnog sektora, koji počinju u septembru 2025. godine, a koji će pomoći opštinama da preispitaju i razviju planove upravljanja otpadom.
- Pilot-akcije za jačanje tržišta sekundarnih sirovina, uključujući novu platformu za trgovinu reciklabilnim materijalima.
Strateški izazovi i put ka naprijed
Članovi Odbora prepoznali su da tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji zahtijeva više od pukih izolovanih projekata. Neophodni su snažnije političko vođstvo, saradnja među ministarstvima i usklađenost sa standardima EU.
Kako bi pružili podršku takvim ciljevima, CETAP će analizirati institucionalne i praktične barijere i izraditi stratešku mapu puta, zasnovanu na verziji koju je finansirao UNDP, a koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
Podizanje svijesti i uključivanje javnosti
Projekt također unaprjeđuje komunikacijske smjernice kako bi poruke o cirkularnoj ekonomiji odjeknule među građanima u svim regijama. Fokus je na stvaranju jedinstvene i razumljive poruke koja osnažuje ljude da mijenjaju ponašanje – uz podršku odgovarajuće infrastrukture.
Pogled unaprijed
Ključni naredni koraci usaglašeni na sastanku uključuju:
- Finalizaciju i dijeljenje izvještaja o obukama, primjerima dobre prakse u opštinama i početnim procjenama u julu 2025. godine.
- Pripremu studijske posjete jednoj državi članici EU radi predstavljanja najboljih praksi u oblasti upravljanja otpadom i reciklaže.
- Nastavak dijaloga s ministarstvima i akterima radi osiguranja posvećenosti i harmonizacije na nacionalnom nivou.
Zajednički napor
Sastanak je zaključen priznanjem konstruktivnog doprinosa svih članova i zajedničkom posvećenošću očuvanju postignutog zamaha. CETAP nastavlja da bude platforma na kojoj institucije, civilno društvo i međunarodni partneri sarađuju kako bi oblikovali čistiju i održiviju budućnost za Bosnu i Hercegovinu.
Projekt CETAP zahvaljuje svim članovima Upravnog odbora projekta na njihovom vrijednom doprinosu u ostvarivanju uspjeha projekta.
Šta je cirkularna ekonomija – i zašto je potrebna Bosni i Hercegovini?
Zamislite svijet u kojem otpad ne postoji. Svijet u kojem sve što proizvodimo, koristimo i trošimo ima novi život, novu svrhu i novu vrijednost. To je vizija cirkularne ekonomije – modela koji nesamo da nudi rješenje za sve izraženiju ekološku krizu, već i obećava ekonomski oporavak i otpornost. Za Bosnu i Hercegovinu, vrijeme da se ova transformacija prihvati – upravo je sada.
Od linearnog ka cirkularnom: Šta to znači?
Decenijama je većina svijeta pratila linearni model ekonomije: uzmi, napravi, iskoristi, baci. Sirovine se vade, proizvodi se prave i koriste, a ono što ostane – postaje otpad. Ovakav model podrazumijeva, prije svega, neograničene resurse i, drugo, neograničen kapacitet da se primi beskonačna količina zagađenja i otpada. Istina je da su i resursi i kapacitet za prijem otpada
itekako ograničeni.
Cirkularna ekonomija mijenja tu logiku. Umjesto da resurse bacamo, zadržavamo ih u upotrebi što je duže moguće. Proizvodi se dizajniraju tako da se mogu ponovo koristiti, popraviti, obnoviti ili reciklirati. Pritom, razdvajanjem organskog otpada s deponija se hranjive tvari mogu vratiti u zemlju.
U praksi, to znači dizajniranje odjeće koja se može reciklirati, podsticanje upotrebe ambalaže koja se može puniti više puta, pretvaranje organskog otpada u kompost i osiguranje da se elektronski i elektronički uređaji mogu lako popraviti. Nije riječ samo o zaštiti okoliša, već i o pametnijem načinu poslovanja.
Zašto je Bosni i Hercegovini potrebna cirkularna ekonomija?
Kao i mnoge zemlje zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina se suočava s nizom ekoloških i ekonomskih izazova. Sistemi upravljanja otpadom su zastarjeli. Nelegalno odlaganje otpada je široko rasprostranjeno. Deponije su preopterećene. Istovremeno, industrija se u velikoj mjeri oslanja na uvoz sirovina, što stvara ekonomsku zavisnost i ranjivost.
Cirkularna ekonomija može riješiti sve ove probleme. Prije svega, ponovnim korištenjem i reciklažom materijala koji su nekada smatrani otpadom, manja količina završava na deponijama. U 2019. godini, samo oko 2,2% otpada je reciklirano u BiH (ostatak je završio na deponijama ili je nelegalno odložen), a trenutne procjene govore da je taj procenat i dalje između 2 i 5%. Za poređenje, prema podacima Eurostata, u EU je 2023. reciklirano 246 kg otpada po osobi, što predstavlja 48,0% ukupnog komunalnog otpada. U BiH većina onoga što se može ponovo iskoristiti – plastika, papir, metal, organski otpad – završava na deponijama ili u prirodi. Uz odgovarajuću infrastrukturu, politike i svijest građana, ti vrijedni materijali se mogu zadržati u ekonomskom ciklusu.
Kao drugo, cirkularna ekonomija pomaže u stvaranju radnih mjesta i podstiče lokalne inovacije. Aktivnosti poput popravke, remanufakture, kompostiranja i oporavka materijala često zahtijevaju više radne snage nego njihove linearne alternative. To znači više prilika za male biznise, preduzetnike i mlade ljude u potrazi za smislenim poslovima.
Kao treće, cirkularna ekonomija bi dovela do jačanja ekonomije BiH. Smanjenjem zavisnosti od uvoza sirovina i povećanjem upotrebe sekundarnih materijala, industrije postaju otpornije na globalne potrese. Cirkularni modeli također omogućavaju efikasnije i manje rasipničke lokalne lance snabdijevanja, što pomaže kompanijama da uštede novac i istovremeno doprinesu zaštiti okoliša.
Naposlijetku, riječ je i o javnom zdravlju i kvalitetu života. Čistiji okoliš, manje divljih deponija i bolji kvalitet zraka i vode ne koriste samo prirodi – već i svim građanima, bilo da žive u selima, gradovima ili općinama. Cirkularna ekonomija doprinosi zdravijoj, održivoj i ugodnijoj Bosni i Hercegovini za sve.
Učiti od drugih, a kreirati sopstveni put
Zemlje širom Evrope već primjenjuju principe cirkularne ekonomije u praksi. U Nizozemskoj su kafići za popravke i platforme za dijeljenje uobičajena pojava. U Sloveniji, Maribor – nekada nekada posrnuli industrijski centar – postao je primjer cirkularne inovacije. Akcioni plan za
cirkularnu ekonomiju Evropske unije postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje otpada, dizajn proizvoda i otvaranje „zelenih radnih mjesta“.
Bosna i Hercegovina ne mora početi od nule – ali mora početi da djeluje. Projekat CETAP (Akcioni plan tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji) osmišljen je da pomogne u tom procesu. Podržavajući reforme politika, pilot-projekte i podizanje svijesti građana, CETAP postavlja temelje za novi, regenerativni ekonomski model. Onaj koji služi i ljudima i planeti.
Šta vi možete uraditi?
Cirkularna ekonomija nije samo posao za donosioce odluka ili velike kompanije. Ona počinje sa svima nama. Evo nekoliko jednostavnih koraka koje svako može poduzeti:
● Smanjite količinu otpada: Kupujte samo ono što vam je zaista potrebno. Birajte proizvode s manje ambalaže. Ponesite vlastitu vrećicu.
● Ponovo koristite i popravljajte: Popravite stvari umjesto da ih bacite. Poklonite ili prodajte ono što vam više nije potrebno.
● Reciklirajte ispravno: Naučite pravila odlaganja otpada u svojoj općini i pravilno razdvajajte otpad.
● Podržite lokalne inicijative: Poslujte s preduzećima koja promovišu održivost, koriste lokalne materijale ili nude usluge popravke.
Svaka, pa i najmanja aktivnost doprinosi velikoj promjeni. Kako raste svijest, tako raste i zamah za sistemske promjene.
Cirkularna budućnost Bosne i Hercegovine
Tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji neće se desiti preko noći. Potrebna je dugoročna posvećenost, saradnja među sektorima i promjena načina razmišljanja. Međutim, nagrade – ekonomske, ekološke i društvene – vrijede svakog truda.
Bosna i Hercegovina stoji na raskršću. Uz jasnu viziju i odlučnost, može postati regionalni lider u inovacijama iz sfere cirkularne ekonomije. CETAP projekat je tu da podrži taj put – povezujući zajednice, usmjeravajući politike i inspirišući novi pravac razvoja.
Jer otpad nije samo problem koji treba zbrinuti. U pitanju je resurs koji treba iskoristiti. Pritom, cirkularna ekonomija predstavlja način da se današnji izazovi pretvore u sutrašnje prilike.
Vrijeme je da loše navike bacimo u kantu i recikliramo otpad.
Vođa tima i zamjenik vođe projektnog tima na zadataku ispunjenja važne misije u mjesecu aprilu
April je bio još jedan mjesec ispunjen aktivnostima za vođu tima i dr Musetoiua, s intenzivnim rasporedom sastanaka sa zainteresiranim stranama tokom dvosedmične misije. Ovi sastanci bili su izvanredna prilika za prikupljanje podataka za Izvještaj o aktivnosti 1.1, koji se odnosi na osnovnu procjenu stanja u BiH u kontekstu prelaska s linearne na cirkularnu ekonomiju. Posebno je bilo korisno uspostaviti kontakt sa stručnjacima iz sektora, pri čemu su sastanci s njima bili itekako plodonosni, te prikupiti informacije o važnom poslu koji se već sprovodi u ovoj oblasti, a sve u cilju napretka BIH ka cirkularnoj ekonomiji.
Tokom aprila u Sarajevu održani su sastanci s predstavnicima sljedećih institucija i kompanija:
Ismar Čeremica; gđa Zlata Grabovac i gđa Selma Sokočević, obje iz sektora za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo; gđa Maja Bralović Smith i gđa Emina Ljubijankić, obje iz građevinskog preduzeća MIBRAL; g. Senaid Bajrić, iz preduzeća Euro Asfalt; gđa Aida Terzić i gđa Alisa Ibraković, obje iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO); gđa Irem Silajdžić, gđa Šejla Mahmutović i g. Muris Mešetović, svi iz preduzeća ENOVA Consulting – trenutno angažirani na UNDP projektu za izradu Federalnog plana upravljanja otpadom
Takođe, bilo je lijepo ponovo se sresti s dvije članice Upravnog odbora projekta: gđom Azrom Bašić iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i gđom Sanjom Grubačić, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Vođa tima je imao zadovoljstvo upoznati i gđu Ševalu Korajčević iz Agencije za statistiku BiH, te se radujemo bliskoj saradnji s njom i njenim timom u daljoj realizaciji projekta.
Takođe, bilo nam je drago susresti se i s gospodinom Almirom Bajtarevićem, menadžerom za zaštitu okoliša u Heidelberg Materials, Cementari Kakanj.
Dok je Ion Musetoiu putovao za Mostar kako bi se sastao s ministrom g. Emilom Balavom iz kantonalnog sektora za upravljanje otpadom, vođa tima je uspio da obavi i onlajn sastanak s gđom Esmom Krešo i gđom Andreom Muharemović iz Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, neposredno prije odlaska na aerodrom.
Vođa projektnog tima izražava iskrenu zahvalnost svim sagovornicima koji su u aprilu izdvojili vrijeme za ove ključne sastanke s akterima, odnosno zainteresiranim stranama, te se raduje nastavku bliske saradnje sa svim pomenutim akterima.
Prvi izvještaj o napretku projekta: Postavljanje temelja za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini
Projekt CETAP, koji finansira Evropska unija, a implementiraju Međunarodna konsultantska firma COWI A/S, Nezavisni štokholmski istraživački institut (SEI) i Savezni zavod za zaštitu okoliša Njemačke (UBA), ostvario je značajan napredak u svojoj misiji podrške tranziciji Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji. Projekt ima za cilj da unaprijedi iskorištavanje materijala iz otpada putem odvojenog prikupljanja, ponovne upotrebe i reciklaže, stavljajući održivost u središte reformi upravljanja otpadom.
Ključna dostignuća u prvom kvartalu
Tokom izvještajnog perioda od novembra 2024. do februara 2025. godine, projektni tim je bio fokusiran na realizaciju Podaktivnosti 1.1: sveobuhvatnu procjenu tržišnog potencijala za primjenu principa cirkularne ekonomije na posebne tokove, odnosno kategorije otpada.
Najvažniji koraci uključuju:
- Mapiranje i uključivanje zainteresiranih strana: Održano je više od 20 sastanaka s državnim institucijama, komunalnim preduzećima, operaterima za reciklažu i koordinatorima sistema proširene odgovornosti proizvođača u oba entiteta i Brčko distriktu. Ovaj angažman bio je ključan za razumijevanje trenutne situacije i uspostavljanje saradnje.
- Pregled politika i zakonodavstva: U toku je sveobuhvatan pregled relevantnog zakonodavstva iz oblasti upravljanja otpadom u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Prikupljene informacije će poslužiti kao osnova za buduće pravne reforme u skladu s paketom EU propisa o otpadu i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
- Prikupljanje podataka o posebnim tokovima otpada: Tim je mapirao proizvođače posebnih kategorija otpada (npr. električni i elektronski otpad, gume, ulja, građevinski i ruševinski otpad) i započeo prikupljanje podataka o količinama i načinu tretmana, uz upućivanje zvaničnih zahtjeva fondovima za zaštitu okoliša za dostavljanje relevantnih informacija.
- Formiranje tematskih radnih grupa: Pokrenute su radne grupe pod vođstvom stručnjaka koje će upravljati aktivnostima u oblastima: usklađivanja zakonodavstva, ekonomskog modeliranja, tehničkog planiranja i podizanja javne svijesti. Ove grupe će započeti sa zvaničnim sastancima u martu.
Šta slijedi
Nakon što su temelji postavljeni, CETAP sada prelazi na:
- Završetak Studije o tržišnom potencijalu za primjenu cirkularne ekonomije
- Pokretanje jačanja kapaciteta za aktere/zainteresirane strane na svim nivoima
- Iniciranje izrade novih zakonskih okvira i pružanje podrške u planiranju na lokalnom, odnosno općinskom nivou
- Pripreme za razvoj nacionalne platforme za razmjenu otpada, uz tehničku podršku stručnjaka iz Hrvatske
- Projektovanje nacionalne kampanje za podizanje svijesti, s ciljem uključivanja građana u aktivnosti ponovne upotrebe, oporavka i reciklaže
Održivo upravljanje otpadom počinje strategijom
CETAP ne predstavlja samo projekt tehničke pomoći – u pitanju je pokretač sistemskih promjena. Integracijom principa cirkularne ekonomije u politike, infrastrukturu i javnu svijest države, Bosna i Hercegovina pravi hrabar iskorak ka zelenijoj i efikasnijoj budućnosti.
Za najnovije informacije i objave posjetite: www.cetap.ba/en/news.
Drugi sastanak Upravnog odbora projekta
Mart je označio važnu prekretnicu u realizaciji Projekta cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini, jer je tada održan drugi sastanak Upravnog odbora projekta. Ovo je bio izuzetno produktivan period za projekt i predstavlja početak faze intenzivnih aktivnosti uoči ljetnog perioda. Fokus se sada preusmjerava na fazu realizacije i prve konkretnije aktivnosti na projektu.
Sastanak Upravnog odbora održan je u Sarajevu i predstavljao je odličnu priliku da se članovi odbora ponovo sretnu i zajednički razmotre rezultate iz izvještajnog perioda. Ovaj sastanak je također predstavljao priliku da članovi komisije dobiju detaljniji uvid u planove realizacije izvan onoga što je već bilo prikazano u metodologiji realizacije.
Članovi odbora pružaju snažnu podršku projektu, kao i njegovim ciljevima i rezultatima. Svi oni jasno razumiju šta se očekuje od ovog projekta pružanja tehničke pomoći i na koji način se mogu optimizirati koristi koje iz njega proizlaze za Bosnu i Hercegovinu.
Sastanci Upravnog odbora se održavaju svaka tri mjeseca, a projektni tim se raduje kontinuiranoj saradnji s članovima odbora tokom cijelog trajanja projekta. Sljedeći sastanak planiran je za kraj juna 2025. godine, što se vremenski poklapa s realizacijom prvih aktivnosti faze realizacije.
Pokretanje cirkularnih promjena: Finansijski i zakonodavni uvidi iz misije održane u martu 2025. godine
Kako Bosna i Hercegovina nastavlja tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji, projekt CETAP gradi znanje, partnerstva i temelje politika potrebne za reformu sistema upravljanja otpadom u cijeloj zemlji. U martu 2025. godine, ekspert za finansije i zakonodavstvo Mihail Asenov predvodio je misiju s ciljem dubljeg razumijevanja ekonomske strukture, regulatornog usklađivanja politika i uloge proširene odgovornosti proizvođača u podršci promjenama.
Povezivanje politike, prakse i tržišta
Misija, realizirana u periodu od 9. do 20. marta, uključivala je više od deset sastanaka s velikim brojem aktera u Sarajevu, Banjaluci i Brčko distriktu, uključujući ministarstva, fondove za zaštitu okoliša, organizacije za odgovornost proizvođača, kao i privatni sektor. Ovi sastanci su istakli ključne prilike i prepreke u procesu usklađivanja sistema BiH s paketom EU propisa o otpadu i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
Ključni zaključci i naučene lekcije
- Razvoj platforme za razmjenu otpada: Konsultacije s fondovima za zaštitu okoliša iz oba entiteta potvrdile su institucionalni interes za uspostavljanje nacionalne platforme za razmjenu otpada. Razgovaralo se o tehničkim, finansijskim i upravljačkim aspektima.
- Fragmentacija sistema za proširenu odgovornost proizvođača: Misija je ukazala na nedosljednosti u naplati naknada, izvještavanju i nadzoru unutar sistema za proširenu odgovornost proizvođača. Akteri su istakli potrebu za regulatornim usklađivanjem, boljim nadzorom i većom transparentnošću – posebno u sektorima ambalažnog i elektronskog otpada.
- Tržišna stvarnost i nedostaci u pogledu raspoloživih podataka: Mnoge organizacije za odgovonost proizvođača su ukazale na nedovoljno finansiranje, nejasne pravne nadležnosti i velike praznine u kvaliteti podataka i praćenju otpada. Više njih je zatražilo reforme koje bi omogućile otvorene tendere i uključivanje većeg broja privatnih sakupljača otpada.
- Angažman vladinih institucija: I Ministarstva iz Federacije i iz Republike Srpske izrazila su posvećenost usklađivanju zakonodavstva s EU direktivama. Međutim, ukazano je na potrebu za dodatnom izgradnjom kapaciteta i jasnijim putevima realizacije.
- Privredne komore i saradnja: Privredna komora FBiH je izrazila spremnost da preuzme koordinacijsku ulogu u planiranju aktivnosti u oblasti cirkularne ekonomije, naročito u segmentima podizanja svijesti i obuke.
Naredni koraci
Na osnovu rezultata ove misije, bit će preduzete sljedeće aktivnosti:
- Formiranje radne grupe za finansije, ekonomiju i tržište do kraja aprila.
- Izrada studije o tržišnom potencijalu za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji.
- Razvoj usklađenih planova za reformu sistema proširene odgovornosti proizvođača i usklađivanje ekonomskih instrumenata.
- Priprema naredne ekspertske misije, planirane za kraj aprila.
Postavljanje ekonomskih temelja za cirkularnost
Ova misija pružila je ključne uvide u ekonomske i zakonodavne uslove koji utiču na potencijal za razvoj cirkularne ekonomije u BiH. Kako projekt CETAP napreduje, ovi zaključci služit će kao osnova ne samo za strateško planiranje, već i za konkretne preporuke s ciljem uspostavljanja održivog, usklađenog i finansijski izvodivog sistema za oporavak/iskorištavanje i reciklažu otpada.
Za više informacija i praćenje napretka CETAP projekta, posjetite: www.cetap.ba/en/news
Jačanje razumijevanja cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini: Ključne stavke iz misije u martu 2025. godine
Projekt CETAP finansiran od strane EU nastavlja da unapređuje proces tranzicije Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji. Kao dio ovog napretka, u martu 2025. godine realizirana je ekspertska misija na terenu u više regija, s ciljem sticanja vrijednog uvida u lokalne prakse upravljanja otpadom, infrastrukturu i angažman aktera.
Angažman na terenu u Federaciji i Republici Srpskoj
Pod vođstvom međunarodne ekspertice Marije Krasteve iz Agencije za zaštitu okoliša Austrije, misija je obuhvatila ključne općine u oba entiteta, uključujući Kanton 10 (Livno), Tuzlu, Zenicu, Travnik i Banjaluku. Cilj je bio ocijeniti trenutno stanje u generiranju, prikupljanju i tretmanu otpada – s posebnim fokusom na posebne kategorije kao što su elektronski otpad, otpadne gume, baterije i vozila na kraju životnog vijeka.
Terenske posjete i intervjui obuhvatili su:
- Javna komunalna preduzeća u Livnu, Tuzli, Travniku i Zenici
- Privatna preduzeća za otkup i reciklažu
- Preduzeća za preradu metala (npr. Cibos)
- Lokalne organe nadležne za zaštitu okoliša
- Privrednu komoru Republike Srpske
- Regionalnu deponiju i pogon za sortiranje otpada u Sarajevu
Ključni zaključci
- Nivoi spremnosti se razlikuju: Misija je otkrila znatne regionalne razlike u kapacitetima i infrastrukturi za prikupljanje i reciklažu otpada. Neki kantoni su započeli s dvojnim sistemom prikupljanja otpada, dok se drugi i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na mješovito odlaganje otpada.
- Izazovi kod posebnih kategorija otpada: Učestali problemi su primjećeni u vezi s vozilima na kraju životnog vijeka, elektronskim i električnim otpadom i otpadnim gumama – uglavnom zbog rascjepkanih nadležnosti, slabog sprovođenja zakona i nedostatka pouzdanih podataka.
- Ograničenja po pitanju resursa i potrebe za investicijama: I javni i privatni akteri istakli su ograničene finansijske i tehničke kapacitete za implementaciju naprednih rješenja za iskorištavanje otpada bez dodatne podrške.
- Visok nivo spremnosti na saradnju: Ohrabrujuće je što su svi akteri izrazili spremnost da učestvuju u tehničkim radnim grupama i usklade svoje strategije s ciljevima CETAP projekta.
- Gledajući unaprijed:
Rezultati misije direktno će informisati izradu Studije o tržišnom potencijalu za primjenu cirkularne ekonomije, koja će biti osnova za procjenu tržišnog potencijala za principe cirkularne ekonomije. Sljedeći koraci uključuju:
- Uspostavljanje posebne Tehničke radne grupe do kraja aprila
- Finalizaciju planova aktivnosti za podršku zakonodavnom usklađivanju i lokalnoj implementaciji.
- Kontinuiranu saradnju na prikupljanju podataka o otpadu i podršku planiranju s općinskim partnerima.
Saradnja na djelu:
CETAP-ov praktični pristup – koji spaja strateško planiranje s direktnim angažmanom zajednice – već se pokazuje ključnim u prilagođavanju rješenja jedinstvenom kontekstu BiH. Martovska misija dodatno je potvrdila potrebu za integriranim djelovanjem svih nivoa vlasti, privrede i civilnog društva kako bi cirkularna ekonomija postala funkcionalna stvarnost.
Za najnovije informacije i izvještaje posjetite: www.cetap.ba/en/news.
Posjeta projektnog tima Mostaru
Mostar je grad koji je od posebnog značaja za projektni tim jer se u ovom gradu nalazi jedini funkcionalan kantonalni Fond za zaštitu okoliša u Federaciji BiH. Dr Musetoiu i vođa projektnog tima otputovali su u Mostar kako bi se sastali s predstavnicima tog fonda. Sastanak je bio izuzetno uspješan, a tim se susreo sa sljedećim predstavnicima Fonda:
- Daniel Brkić – pravni sektor
- Goran Čevro – tehnička služba
Posjeta projektnog tima Bijeljini
Put iz Sarajeva do Bijeljine bio je dugačak i propraćen snježnim padavinama, ali se itekako isplatio, imajući u vidu da nam je omogućio susret s predstavnicima Saveza opština i gradova Republike Srpske (SOGRS), čije se sjedište nalazi u Bijeljini, a koji se pokazao kao izuzetno vrijedan i koristan.
Bilo nam je zadovoljstvo sastati se s gospodinom Branislavom Samardžićem i gospodinom Predragom Pajićem, te bolje razumjeti ulogu SOGRS-a. Radujemo se daljoj saradnji s njima jer mogu biti ključna spona između projekta i općinskih aktera.
Prije povratka iz Bijeljine, posjetili smo i regionalnu deponiju, gdje smo se sastali s predstavnicima Udruženja za upravljanje čvrstim otpadom Bosne i Hercegovine (BASWA).
Uspješno održan uvodni sastanak Tematske radne grupe za pravo i politike u okviru CETAP projekta
Dana 30. aprila 2025. godine uspješno je održan online uvodni sastanak Tematske radne grupe za pravo i politike u okviru projekta CETAP – “Tehnička pomoć za poboljšanu iskoristivost materijala iz otpada kroz odvojeno prikupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu zasnovanu na principima cirkularne ekonomije”.
Sastanku su prisustvovali predstavnici pravne struke, institucija na različitim nivoima vlasti, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i međunarodnih partnera. Fokus sastanka bio je na razmjeni mišljenja o izazovima i prioritetima u usklađivanju zakonodavnog okvira sa principima cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini.
Tokom sastanka predstavljen je CETAP projekt, njegova struktura, ciljevi i očekivani doprinos unapređenju sistema upravljanja otpadom u BiH. Učesnicima su prezentirane uloge i način rada Tematske radne grupe za pravo i politike, kao i nacrt Plana angažmana koji će voditi njen dalji rad.
Diskusija je bila usmjerena na identifikaciju ključnih prepreka u važećem zakonodavstvu, mogućnosti za unaprjeđenje podzakonskih akata, kao i potrebu za boljom međusektorskom koordinacijom. Članovi grupe složili su se da su pravna i institucionalna rješenja temelj uspješne implementacije cirkularne ekonomije te da će fokus narednih aktivnosti biti na praktičnim prijedlozima za izmjene propisa i osiguranje njihove provedivosti.
U narednoj fazi, Tematska radna grupa za pravo i politike će aktivno raditi na doradi Plana angažmana, izradi prijedloga izmjena i dopuna relevantnih zakona, kao i na davanju pravne podrške drugim tematskim grupama u okviru projekta CETAP.
Zahvaljujemo svim učesnicima na aktivnom doprinosu i radujemo se zajedničkom radu na jačanju zakonodavnog okvira za održivo upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini.
