Događaj pokretanja kampanje podizanja javne svijesti - Brčko
EU pokreće kampanju podizanja svijesti o održivom upravljanju otpadom širom BiH – „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!
Brčko, 28. januar 2026. godine – Kampanja podizanja javne svijesti u BiH pod nazivom „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!“, koju finansira Evropska unija, zvanično je danas pokrenuta u Brčkom, u prostoru Hotela Jelena. Događaj je okupio predstavnike ključnih institucija iz sektora, relevantne aktere i predstavnike Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji su zajednički pružili podršku kampanji i potvrdili svoju posvećenost unapređenju održivog upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini. Prvi događaj u sklopu kampanje se održao u Sarajevu, 26. januara 2026. godine, a naredni će biti u Banjoj Luci, u februaru 2026. godine.
Tokom događaja, govornici su naglasili hitnost unaprjeđenja iskoristivosti otpada putem odvajanja, ponovne upotrebe i reciklaže širom Bosne i Hercegovine, pozivajući institucije, poslovni sektor i građane da usvoje nove navike i doprinesu održivijem sistemu upravljanja otpadom.
„Ova kampanja ukazuje na utjecaj koji svakodnevni izbori imaju na naš okoliš, zdravlje i budućnost. Uz podršku Evropske unije, Bosna i Hercegovina usklađuje svoj sistem upravljanja otpadom sa standardima EU i napušta model “uzmi-napravi-odbaci”. Evropska unija ostaje snažan partner u ovom procesu. Do sada smo u zaštitu okoliša, uključujući upravljanje otpadom i okolišnu infrastrukturnu, uložili gotovo 140 miliona eura. Međutim, trajne promjene zavise od institucija, poslovnog sektora i građana, jer promjena počinje od svakog od nas“, izjavila je Renata Abduzaimović, menadžerica programa za zaštitu okoliša i klimatske promjene pri Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Kampanja se provodi u okviru EU-finansiranog projekta CETAP i dio je dugogodišnje podrške Evropske unije Bosni i Hercegovini u unapređenju zaštite okoliša i upravljanja otpadom, u skladu sa standardima Evropske unije.
Obraćajući se prisutnima, Ivan Lovrić, Šef Odjeljenja za komunalne poslove je rekao: „
Danas se okupljamo kako bismo razgovarali o jednoj od najvažnijih tema našeg vremena – cirkularnoj ekonomiji u pogledu upravljanja otpadom. Cirkularna ekonomija nije samo koncept, ona je vizija budućnosti u kojoj resursi nisu potrošni, već trajni; u kojoj otpad nije kraj, već početak novog ciklusa; u kojoj inovacija i odgovornost idu ruku pod ruku. Zajedno, možemo oblikovati budućnost u kojoj će ekonomija biti kružna, a napredak održiv. Budućnost u kojoj će svaka ideja, svaki proizvod i svaki resurs imati novi život
Centralni dio promotivnih događaja je predstavljanje Eko-čuvara – tima edukativnih i prijateljski nastrojenih likova, od kojih svaki predstavlja jedan tok otpada. Kroz jasne, zanimljive i lako razumljive poruke, Eko-čuvari pokazuju kako pravilno odvajanje otpada materijalima daje „drugi život“, jačajući poruku da svakodnevni predmeti poput papira, stakla, plastike i biootpada nisu otpad, već vrijedni resursi.
Cilj kampanje jeste potaknuti promjene u ponašanju i inspirirati građane širom Bosne i Hercegovine da usvoje svakodnevne navike u vezi s odvajanjem otpada te da otpad prepoznaju kao vrijedan resurs, izjavio je Edward Scott Crossett, vođa tima EU-finansiranog projekta CETAP. „Kombiniranjem podrške politikama, snažnih aktivnosti podizanja svijesti i visoke medijske vidljivosti, pretvaramo svijest stanovništva u konkretne i praktične akcije.“
CETAP (Tehnička pomoć za unapređenje iskoristivosti materijala iz otpada putem odvojenog prikupljanja, ponovne upotrebe i reciklaže, zasnovano na principima cirkularne ekonomije) je projekt Evropske unije koji podržava tranziciju Bosne i Hercegovine ka održivom upravljanju otpadom. Projekt promovira razvoj novih tržišta za otpad kao resurs, unapređuje mogućnosti reciklaže i komunalne usluge, te podržava izradu zakonodavstva usklađenog s EU Paketom o otpadu. Također pruža podršku nadležnim institucijama u uspostavi održivih sistema za prikupljanje i tretman posebnih tokova otpada, u skladu s principima cirkularne ekonomije.
Prilozi: Brand Book – prikaz kompletnog vizuelnog identiteta kampanje, logo kampanje i likovi. Više informacija o kampanji i aktivnostima dostupno je na: www.cetap.ba
Kontakt za medije:
Komunikacijski tim projekta CETAP
Email: info@cetap.ba
Telefon: +387 33 563 582
Događaj pokretanja kampanje podizanja javne svijesti - Sarajevo
EU pokreće kampanju podizanja svijesti o održivom upravljanju otpadom širom BiH – „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!
Sarajevo, 26. januar 2026. godine – Kampanja podizanja javne svijesti u BiH pod nazivom „Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!“, koju finansira Evropska unija, zvanično je danas pokrenuta u Sarajevu, u prostoru Europe House. Događaj je okupio predstavnike ključnih institucija iz sektora, relevantne aktere i predstavnike Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji su zajednički pružili podršku kampanji i potvrdili svoju posvećenost unapređenju održivog upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini. Kampanja se nastavlja promotivnim događajem u Brčkom 28. januara 2026. godine, a posljednji u nizu događaja bit će održan u Banjoj Luci, u februaru 2026. godine.
Tokom događaja, govornici su naglasili hitnost unaprjeđenja iskoristivosti otpada putem odvajanja, ponovne upotrebe i reciklaže širom Bosne i Hercegovine, pozivajući institucije, poslovni sektor i građane da usvoje nove navike i doprinesu održivijem sistemu upravljanja otpadom.
„Ova kampanja ukazuje na utjecaj koji svakodnevni izbori imaju na naš okoliš, zdravlje i budućnost. Uz podršku Evropske unije, Bosna i Hercegovina usklađuje svoj sistem upravljanja otpadom sa standardima EU i napušta model “uzmi–napravi–odbaci”. Evropska unija ostaje snažan partner u ovom procesu. Do sada smo u zaštitu okoliša, uključujući upravljanje otpadom i okolisnu infrastrukturnu, uložili gotovo 140 miliona eura. Međutim, trajne promjene zavise od institucija, poslovnog sektora i građana, jer promjena počinje od svakog od nas“, izjavila je Magdalena Mueller-Uri, šefica Odjela za saradnju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Kampanja se provodi u okviru EU-finansiranog projekta CETAP i dio je dugogodišnje podrške Evropske unije Bosni i Hercegovini u unapređenju zaštite okoliša i upravljanja otpadom, u skladu sa standardima Evropske unije.
Obraćajući se prisutnima, pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirza Hujić je rekao: „Želim da izrazim iskrenu zahvalnost EU na dugotrajnoj podršci u oblasti zaštite okoliša, koja traje duži niz godina. Važno je da kroz ovaj projekat i podršku Bosni i Hercegovini ka napredovanju EU, u skladu sa evropskim Zelenim dogovorom i principima cirkularne ekonomije unaprijedimo stanje upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini.“
Centralni dio promotivnih događaja je predstavljanje Eko-čuvara – tima edukativnih i prijateljski nastrojenih likova, od kojih svaki predstavlja jedan tok otpada. Kroz jasne, zanimljive i lako razumljive poruke, Eko-čuvari pokazuju kako pravilno odvajanje otpada materijalima daje „drugi život“, jačajući poruku da svakodnevni predmeti poput papira, stakla, plastike i biootpada nisu otpad, već vrijedni resursi.
Cilj kampanje jeste potaknuti promjene u ponašanju i inspirirati građane širom Bosne i Hercegovine da usvoje svakodnevne navike u vezi s odvajanjem otpada te da otpad prepoznaju kao vrijedan resurs, izjavio je Edward Scott Crossett, vođa tima EU-finansiranog projekta CETAP. „Kombiniranjem podrške politikama, snažnih aktivnosti podizanja svijesti i visoke medijske vidljivosti, pretvaramo svijest stanovništva u konkretne i praktične akcije.“
CETAP (Tehnička pomoć za unapređenje iskoristivosti materijala iz otpada putem odvojenog prikupljanja, ponovne upotrebe i reciklaže, zasnovano na principima cirkularne ekonomije) je projekat Evropske unije koji podržava tranziciju Bosne i Hercegovine ka održivom upravljanju otpadom. Projekat promovira razvoj novih tržišta za otpad kao resurs, unapređuje mogućnosti reciklaže i komunalne usluge, te podržava izradu zakonodavstva usklađenog s EU Paketom o otpadu. Također pruža podršku nadležnim institucijama u uspostavi održivih sistema za prikupljanje i tretman posebnih tokova otpada, u skladu s principima cirkularne ekonomije.
Prilozi: Brand Book – prikaz kompletnog vizuelnog identiteta kampanje, logo kampanje i likovi. Više informacija o kampanji i aktivnostima dostupno je na: www.cetap.ba
Kontakt za medije:
Komunikacijski tim projekta CETAP
Email: info@cetap.ba
Telefon: +387 33 563 582
Ko je u Bosni i Hercegovini odgovoran za otpad koji proizvodimo?
Ko je u Bosni i Hercegovini odgovoran za otpad koji proizvodimo?
Kao i kod svih velikih pitanja, odgovor nije jednostavan. Kao potrošači, mi biramo šta kupujemo i kako se toga rješavamo; kao privredni subjekti, biramo šta prodajemo i na koji način; s druge strane, komunalna preduzeća u okviru svojih budžeta obavljaju prikupljanje, sortiranje i recikliranje otpada. Vlade i jedinice lokalne samouprave imaju zadatak da razvijaju politike i zakonodavstvo kojima se unapređuju prakse upravljanja otpadom.
U cirkularnom sistemu, otpad više nije problem koji treba sakriti, izvesti ili uvesti – on je resurs kojim se zajednički upravlja. Za Bosnu i Hercegovinu, ova promjena ne zavisi od jedne politike, jedne kampanje ili jedne investicije, već od koordiniranog djelovanja građana, privrede i institucija, pri čemu svaki akter ima posebnu i nezamjenjivu ulogu.
Kada posmatramo otpad u ovom kontekstu, postaje jasno da problem ne pripada samo jednom akteru, već da je odgovornost zajednička. Na kraju krajeva, svi smo mi, kao društvo, odgovorni za otpad koji proizvodimo.
Izazovi
Iako se planovi upravljanja otpadom izrađuju u skladu s EU standardima i domaćim zakonodavstvom – što će unaprijediti mogućnosti i načine recikliranja u Bosni i Hercegovini – važno je razmotriti i koji dodatni napor se može dodatno uložiti već sada.
Neophodno je prepoznati izazove s kojima se građani suočavaju: bilo da je riječ o nedostatku znanja o koristima smanjenja otpada u BiH, ograničenom pristupu infrastrukturi za kućno recikliranje ili niskoj motivaciji za recikliranje, jer se tako nešto često nalazi nisko pozicionirano na listi neposrednijih životnih prioriteta.
Nema svrhe u izbjegavanju ovih izazova. Njihovo priznanje ne znači da su građani nemoćni.
Domaćinstva: Gdje cirkularnost počinje
Kao potrošači, možemo okrenuti pitanje odgovornosti za otpad naglavačke i zapitati se: ko je odgovoran za otpad koji ne proizvodimo? Najveći uticaj na količinu otpada možemo ostvariti tako što ga uopće nećemo ni stvoriti – a to počinje u samom domaćinstvu.
Postoji model poznat kao „hijerarhija otpada“, koji rangira opcije upravljanja otpadom prema njihovom utjecaju na životnu sredinu:
- Prevencija
- Priprema za ponovnu upotrebu
- Recikliranje
- Oporavak / iskorištenje
- Odlaganje
Često se, kada ljudi razmišljaju o smanjenju negativnog uticaja otpada, fokusiraju na recikliranje. Međutim, u hijerarhiji otpada recikliranje se nalazi tek na trećem mjestu. Smanjenje i ponovna upotreba nisu samo jednostavniji, već imaju i znatno veći efekat od recikliranja, oporavka ili odlaganja. Prevencija nastanka otpada nalazi se na vrhu hijerarhije i donosi najveće ekonomske i ekološke koristi.
Domaćinstva su prva tačka na kojoj materijali ili zadržavaju svoju vrijednost ili postaju otpad. Način na koji građani razdvajaju, skladište, popravljaju, ponovo koriste ili odbacuju proizvode direktno određuje da li se materijali mogu vratiti u ekonomiju ili završavaju na deponijama.
U Bosni i Hercegovini, mnogi građani već praktikuju neformalnu cirkularnost – popravljaju uređaje, ponovo koriste ambalažu i produžavaju vijek trajanja proizvoda, često iz nužde. Ipak, bez dosljednih sistema prikupljanja, jasnih uputa i povjerenja da će razdvojeni otpad zaista biti pravilno tretiran, ovi napori često djeluju uzaludno.
Tranzicija zahtijeva više od poruke „bolje reciklirajte“. Ona zahtijeva povjerenje, jasnoću i praktičnost – sisteme koji nagrađuju učešće. Kada građani razumiju zašto je razdvajanje važno, imaju mogućnost da recikliraju i mogu vidjeti stvarni efekat svojih postupaka, promjena ponašanja pritom dolazi sama po sebi.
Privredni subjekti: Od generatora otpada do pružalaca rješenja
Privredni subjekti nalaze se u središtu tokova materijala. Oni dizajniraju proizvode, biraju ambalažu, upravljaju logistikom i utiču na obrasce potrošnje. U linearnom modelu, otpad predstavlja trošak. U cirkularnom modelu, on postaje strateški resurs.
Za kompanije u Bosni i Hercegovini, cirkularnost donosi jasne mogućnosti:
- Smanjenje troškova materijala kroz ponovnu upotrebu i sekundarne sirovine.
- Otvaranje novih tržišta za usluge popravke, obnove i recikliranja.
- Jače usklađivanje s EU standardima, čime se povećava konkurentnost na izvoznim tržištima.
U okviru projekta CETAP, razvija se Platforma za razmjenu otpada. Ova platforma će omogućiti preduzećima širom zemlje da svoj „otpad“ ponude drugim organizacijama koje te materijale mogu koristiti kao vrijedne ulazne sirovine i resurse.
Također razmatramo i primjenu EPR sistema (sistema proširene odgovornosti proizvođača), koji predstavljaju ključni alat u ovoj tranziciji. Oni pomjeraju odgovornost dalje sa samog odlaganja ka odgovornosti za čitav životni ciklus proizvoda – podstičući bolji dizajn, finansiranje sistema prikupljanja i podršku infrastrukturi za oporavak.
Međutim, EPR sistem funkcioniše samo kada su privredni subjekti uključeni kao partneri, a ne samo kao obveznici plaćanja. Transparentna pravila, dosljedna i pravična primjena i predvidivi sistemi omogućavaju kompanijama da sa sigurnošću ulažu u cirkularna rješenja.
Institucije: Omogućavanje funkcioniranja sistema
Vlade i javne institucije drže okvir sistema na okupu. Njihova uloga nije da direktno upravljaju otpadom, već da stvore uslove u kojima cirkularni sistem upravljanja otpadom može funkcionisati.
U složenom upravljačkom sistemu Bosne i Hercegovine, koordinacija je jednako važna kao i zakonodavstvo. Usklađivanje propisa na entitetskom nivou, jačanje nadzora, podrška općinama i kantonima, te obezbjeđivanje transparentnosti podataka – sve su to ključni koraci.
Podjednako je važno i povjerenje javnosti. Kada građani i privreda vjeruju da su institucije sposobne, dosljedne i pravične, nivo njihovog učešća raste. Politike cirkularne ekonomije ne uspijevaju kroz kontrolu, već kroz kredibilitet.
Institucije također imaju ključnu ulogu u omogućavanju investicija – korištenjem ekonomskih instrumenata, podticaja i mehanizama finansiranja kako bi se aktiviralo učešće privatnog sektora i modernizirala infrastruktura.
Zajednička odgovornost, zajednička korist
Cirkularna ekonomija dovodi u pitanje ideju da se odgovornost za upravljanje otpadom može izolirati. Nijedan akter ne može donijeti promjenu samostalno.
- Domaćinstva ne mogu razdvajati otpad ako ih sistemi u tome ne podržavaju.
- Privreda ne može ulagati ako su pravila nejasna ili se ne primjenjuju dosljedno.
- Institucije ne mogu provoditi principe cirkularne ekonomije bez podrške javnog i privatnog sektora.
Međutim, kada se ove uloge usklade, promjene se dešavaju brzo.
Bosna i Hercegovina ima snažne temelje za ovakav zajednički pristup: duboko ukorijenjene vrijednosti zajednice, rastući privatni sektor i sve veće usklađivanje s politikama Evropske unije. Ono što je sada potrebno jeste zajednička promjena načina razmišljanja – od pitanja „ko je kriv?“ ka pitanju „kako da radimo zajedno?“
Cirkularna budućnost predstavlja zajednički izbor
Odgovornost za otpad nije pitanje upiranja prstom, već prepoznavanja međusobne zavisnosti.
Svaka razdvojena boca, svaki redizajnirani proizvod i svaka usklađena politička odluka doprinose sistemu u kojem materijali zadržavaju vrijednost, a otpad gubi svoje značenje. Cirkularnost se ne nameće – ona se zajednički gradi.
CETAP postoji kako bi podržao ovo zajedničko putovanje: jačanjem politika, uključivanjem institucija, podrškom privredi i podizanjem javne svijesti, kako bi Bosna i Hercegovina prešla s fragmentirane odgovornosti na zajednička rješenja.
Naposlijetku, ta cirkularna tranzicija neće biti ostvarena od strane jednog aktera – već od strane svih nas.
Upravni odbor projekta CETAP se sastao povodom napretka u četvrtom kvartalu u Brčkom
Upravni odbor projekta CETAP se sastao povodom napretka u četvrtom kvartalu u Brčkom
Upravni odbor projekta CETAP održao je svoju petu sjednicu 9. decembra 2025. godine u Hotelu Jelena u Brčkom, čime je obilježen još jedan važan korak u realizaciji projekta. Fokus sastanka bio je na razmatranju napretka ostvarenog tokom četvrtog izvještajnog perioda, kao i na usaglašavanju prioriteta za naredne mjesece.
Sastanak je formalno otvorio g. E. Scott Crossett, vođa projektnog tima, a prisustvovali su mu članovi CETAP tima, kao i članovi i posmatrači Upravnog odbora, uključujući predstavnike institucija Evropske unije, ministarstava na državnom i entitetskom nivou te Brčko Distrikta.
Pregled napretka i aktivnosti u izvještajnom periodu
Upravni odbor razmotrio je produktivan napredak ostvaren u izvještajnom periodu od 1. septembra do 30. novembra 2025. godine, te diskutovao o planiranim aktivnostima za period od 1. decembra 2025. do 28. februara 2026. godine.
Centralna tačka dnevnog reda bio je Nacrt studijskog izvještaja, koji pruža sveobuhvatnu analizu politika i regulatornih okvira, tržišnu analizu, prioritetne tokove otpada, šeme proširene odgovornosti proizvođača (EPR), tehnološke inovacije, finansijske i analize zainteresovanih strana, kao i mogućnosti da se otpad tretira kao resurs. U izvještaj su uključeni i praktični primjeri, poput ambalažnog stakla, radi ilustracije tržišnog potencijala. Tokom sastanka predstavljen je okvir izvještaja, a konačna verzija bit će dostavljena Upravnom odboru nakon formatiranja i sprovedene kontrole kvaliteta od strane direktora projekta CETAP.
Usklađivanje zakonodavstva i aktivnosti u oblasti usklađenosti
Značajan napredak ostvaren je u usklađivanju zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU u oblasti otpada. Projektni tim izvršio je pregled Nacrta zakona o upravljanju otpadom Federacije Bosne i Hercegovine i pripremio ciljane preporuke za jačanje usklađenosti sa zahtjevima EU.
Tabele usklađenosti izrađene su za sva relevantna administrativna tijela u okviru Okvirne direktive o otpadu (2008/98/EZ). Rad je u toku na Uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu (EU) 2024/1781 i Direktivi o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi (WEEE) (2012/19/EU), pri čemu se očekuje da će sve preostale aktivnosti usklađivanja biti završene u prvoj polovini 2026. godine.
Strateško planiranje i angažman na lokalnom nivou
Razvijen je nacrt sadržaja za Smjernice za strateško planiranje, kao i za Općinske planove upravljanja otpadom. U okviru ovih aktivnosti započete su radionice sa općinama u Republici Srpskoj, a rad se nastavlja sa ukupno 17 odabranih (oglednih) jedinica lokalne samouprave, u okviru programa koji traje do juna 2026. godine.
U Federaciji Bosne i Hercegovine održani su sastanci sa odabranim oglednim kantonima, koji su dostavili formalne zahtjeve za tehničku pomoć. Ovi kantoni nalaze se u različitim fazama spremnosti: nekima je potreban samo pregled postojećih planova, drugima ažuriranje u skladu s planiranim investicijama ili studijama izvodljivosti, dok će za određene kantone biti potrebno izraditi kompletne planove upravljanja otpadom od samog početka. CETAP tim će početkom 2026. godine sarađivati s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma radi usaglašavanja CETAP doprinosa i podrške ovim kantonima.
Platforme za saradnju i trgovinu otpadom
Upravni odbor projekta razmotrio je napredak u razvoju platforme koja angažuje više ključnih aktera, kao i platforme za razmjenu otpada.
Održani su sastanci s privrednim komorama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. Dok komore u FBiH i RS već raspolažu odgovarajućim digitalnim platformama, Privredna komora Brčko Distrikta zahtijevat će manja unapređenja kako bi ispunila sigurnosne standarde, pri čemu će potrebnu podršku osigurati projekat. Naglašena je dugoročna održivost, uz očekivanje da će komore po završetku projekta preuzeti odgovornost za administraciju i finansiranje zasnovano na članarinama. Mehanizmi za održiv prijenos ovih obaveza bit će dodatno razmatrani s CETAP timom.
Kada je riječ o platformi za razmjenu otpada, oba entitetska fonda za zaštitu okoliša saglasila su se da sistem bude smješten unutar njihovih postojećih informacionih sistema za otpad, čime će se osigurati usklađenost s EU zahtjevima u pogledu izvještavanja i podataka.
Pilot-aktivnosti i podizanje javne svijesti
Tokom ovog izvještajnog perioda projekat je isporučio tri ključna rezultata u cilju podrške pilot-aktivnostima za oporavak i reciklažu otpada:
- Izvještaj o skriningu kategorija otpada
- Okvir za odabir projekata pogodnih za finansiranje
- Projektne kartice (sažeci projekata) za identificirane pilot-investicije
Projektni tim također analizira podatke o prikupljenim i tretiranim količinama odabranih tokova otpada, u bliskoj saradnji s općinama i vijećima. Nastavlja se rad na EPR šemama i sistemima upravljanja za prioritetne tokove otpada, uključujući opcije koje se odnose na status prestanka otpada, staklo i PET.
Predstavljen je i napredak u vezi s kampanjom za podizanje javne svijesti, za koju je strategija kampanje već odobrena. Pripreme su u toku za događaje povodom njenog zvaničnog pokretanja, planirane za januar 2026. godine.
G. Crossett je zaključio sastanak zahvalivši se svim učesnicima na kontinuiranom angažmanu i konstruktivnim doprinosima. Sastanak je formalno završen u 15:00 sati.
Izrada planova za upravljanje otpadom za ogledne kantone i općine
Projekt CETAP je u procesu pružanja konkretne tehničke pomoći radi podrške razvoju politika koje će poticati cirkularnu ekonomiju, kroz unapređenje i omogućavanje ponovne upotrebe i recikliranja.
Paralelno s tim, tim radi na daljem usklađivanju postojećeg zakonodavstva na nivou cijele BIH, a po završetku ovog procesa očekuje se unaprijeđen pravni okvir za upravljanje otpadom, dodatno usklađen s EU paketom o otpadu.
Pored toga, dogovoreni scenariji iz Studije o tržišnom potencijalu za primjenu principa cirkularne ekonomije u upravljanju posebnim kategorijama otpada u BiH trebaju biti integrirani u općinske i kantonalne planove.
Projektni tim će sve ove informacije koristiti za izradu smjernica za strateško planiranje u sektoru otpada za kantone i općine, te će također razviti općinske i kantonalne planove za cirkularno upravljanje posebnim tokovima otpada za odabranu grupu oglednih jedinica lokalne samouprave.
U novembru je projektni tim izradio nacrt sadržaja smjernica za strateško planiranje, koji će biti predstavljen u 4. Izvještaju o napretku datiranom na 30. novembar 2025. Smjernice će biti pripremljene tokom drugog kvartala 2026. godine, a njihovo finaliziranje poklopit će se s drugom serijom obuka i aktivnosti izgradnje kapaciteta ključnih aktera.
Također, u novembru je projektni tim održao dvije uvodne radionice za ogledne općine u Republici Srpskoj. Pomenute radionice su održane u Banjoj Luci i Sarajevu, uz vrlo dobru posjećenost.
Na radionicama je projektni tim s delegatima razgovarao o očekivanim rezultatima i radnim modalitetima.
Plan je da se od januara 2026. godine održavaju po dva sastanka mjesečno, pri čemu su dodatni jedan-na-jedan sastanci s CETAP timom eksperata za planiranje otpada za Republiku Srpsku planirani za početak decembra 2025.
Što se tiče aktivnosti planiranja upravljanja otpadom u Federaciji, projektni tim je postigao dogovore s Kantonom Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskim kantonom, te očekuje formalnu potvrdu od Srednjobosanskog kantona i Zeničko-dobojskog kantona za konkretne radne aktivnosti na tim teritorijama. Plan rada za ove kantone i pripadajuće općine bit će dostavljen uz 4. Izvještaj o napretku (30. novembar 2025).
Ovim putem se CETAP tim želi zahvaliti svim našim oglednim općinama i kantonima koji sarađuju s nama na omogućavanju ove tranzicije.
Pronalaženje zlata u vašem elektronskom i elektroničkom otpadu: Kako skriveni problem pretvoriti u cirkularnu priliku
Projekt CETAP — Evropska sedmica za redukciju otpada
Svake godine domaćinstva i preduzeća širom Bosne i Hercegovine tiho gomilaju sve veće količine starih telefona, pokvarenih punjača, zaboravljenih laptopa, neiskorištenih kablova, oštećenih fenova i odbačenih televizora. O ovim uređajima rijetko razmišljamo onog trenutka kada prestanu raditi - ali u tom često zanemarenom toku otpada krije se mnogo veća vrijednost nego što većina nas pretpostavlja.
Otpadna električna i elektronička oprema - poznata i kao elektronički otpad ili e-otpad - jedan je od najbrže rastućih tokova otpada u svijetu, ali istovremeno i jedan od najbogatijih resursima. Čak i u malom mobilnom telefonu nalaze se izuzetno vrijedni rijetki metali i elementi poput zlata, srebra, paladija, bakra i litija. Ovi materijali ključni su za proizvodnju tehnologije, obnovljivih izvora energije, električnih vozila i brojnih drugih sektora koji čine osnovu savremene ekonomije.
Ipak, u Bosni i Hercegovini - kao i u mnogim dijelovima Evrope - značajan dio električnog i elektronskog otpada nikada ne stigne do zvaničnih mjesta za prikupljanje. Umjesto toga, ostaje po ladicama, završava u kontejnerima za miješani otpad ili se obrađuje na nezvaničan način, što dovodi do zagađenja i gubitka ekonomskog potencijala.
U sklopu Evropske sedmice za redukciju otpada, projekt CETAP skreće pažnju na skrivenu vrijednost elektroničkog otpada i načine kako je možemo iskoristiti kroz bolje navike, funkcionalnije sisteme i prelazak na cirkularnu ekonomiju.
Zašto je električni i elektronski otpad toliko važan za cirkularnu ekonomiju?
Prelazak s linearnog modela „uzmi-napravi-odbaci“ na cirkularni model znači da materijale zadržavamo u upotrebi što je duže moguće. Električni i elektronski otpad je jedan od najboljih primjera zašto ovakav pristup ima smisla.
- Vrijedni materijali završavaju na otpadu
Mnogi elektronički uređaji sadrže dragocjene metale čija je tržišna vrijednost iznenađujuće visoka. Na primjer:
- Jedna tona korištenih mobilnih telefona sadrži više zlata nego cijela jedna tona rude zlata. Tona rude daje oko 1 g zlata. Isti iznos se dobija reciklažom samo 41 mobilnog telefona.
- Reciklaža aluminija troši 95% manje energije nego proizvodnja novog aluminija.
- Bakar, litij i rijetki zemni elementi neophodni su za „zelene“ tehnologije - ali većina ovih materijala iz naših uređaja ostaje neiskorištena.
Kada električni i elektronski otpad završi na deponiji, ovi materijali ponovo moraju biti izvađeni iz prirode, što dovodi do degradacije okoliša, iscrpljivanja resursa i dodatnih emisija CO₂.
- Nepravilno odlaganje šteti zdravlju ljudi i okolišu
Elektronski uređaji sadrže opasne supstance poput olova, žive, kadmija, usporivača gorenja i drugih hemikalija koje - ako se ne zbrinjavaju pravilno - mogu kontaminirati tlo, vodu i zrak. Neformalno spaljivanje ili rastavljanje predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje zajednica.
- Oporavak materijala stvara ekonomske prilike
Dobro organiziran sistem prikupljanja i reciklaže električnog i elektronskog otpada:
- Otvara nova „zelena“ radna mjesta
- Smanjuje potrebu za uvozom sirovina
- Jača domaću reciklažnu industriju
- Pomaže općinama da ispune zahtjeve EU Paketa o otpadu
Za Bosnu i Hercegovinu, ovo nije samo ekološko pitanje - već prilika za razvoj ekonomije zasnovane na resursnoj efikasnosti.
Evropska sedmica za redukciju otpada: Mali koraci, veliki utjecaj
Evropska sedmica za redukciju otpada potiče građane, škole, kompanije i institucije širom Evrope da smanje nastanak otpada, ponovo koriste proizvode i poboljšaju navike recikliranja. Ovogodišnja tema naglašava važnost produženja životnog vijeka proizvoda i sprečavanja gubitka vrijednih resursa.
Projekt CETAP doprinosi evropskog sedmici za redukciju otpada kroz podizanje svijesti o skrivenoj vrijednosti električnog i elektronskog otpada i poticanje građana da usvoje jednostavne, praktične navike.
Pet stvari koje možete uraditi već danas
Mali koraci koji pomažu Bosni i Hercegovini da izgradi cirkularnu budućnost.
- Ispraznite svoju ladicu s tehničkim uređajima i gedžetima
Svi je imamo - ladicu punu starih telefona, USB stikova, daljinskih upravljača, punjača i kojekakvih kablova. Čišćenje te ladice najlakši je prvi korak.
- Odnesite neispravne uređaje na zvanična mjesta za prikupljanje
Nikada ne bacajte električni i elektronski otpad u kućni otpad. Zvanična sabirna mjesta osiguravaju sigurno rukovanje i pravilnu reciklažu. ZEOS kao neprofitna organizacija posjeduje sabirna mjesta za električni i elektronski otpad širom BiH - a čiju mapu možete pronaći ovdje: https://www.zeos.ba/en/43/pages/21/map-with-containers
- Donirajte funkcionalne uređaje
Stari, ali ispravni laptopi, tableti i telefoni mogu se obnoviti i dati školama, organizacijama ili porodicama s nižim primanjima.
- Popravite umjesto da bacate
Mnogi uređaji mogu se jednostavno i jeftino popraviti. Popravke produžuju njihov vijek, smanjuju otpad i podržavaju lokalne zanatlije.
- Birajte „zeleniju“ elektroniku
Tražite uređaje izrađene od recikliranih materijala, s mogućnošću zamjene dijelova ili dužim garancijama.
Kako projekt CETAP podržava tranziciju
Dok Bosna i Hercegovina radi na usklađivanju s EU zakonodavstvom i prelasku na cirkularnu ekonomiju, električni i elektronski otpad je jedna od prioritetnih oblasti unutar projekta CETAP. Naše aktivnosti uključuju:
- Analizu potencijala za unaprjeđenje upravljanja posebnim tokovima otpada, uključujući električni i elektronski otpad
- Podršku usklađivanju s EU „Paketom o otpadu“
- Podizanje svijesti o pravilnom postupanju s otpadom i cirkularnim navikama
- Uključivanje općina, škola, privatnog sektora i građana
- Sprovođenje nacionalne kampanje javne svijesti od januara 2026.
Jačanjem sistema i edukacijom javnosti, CETAP pomaže da se aktuelni izazov otpada pretvori u priliku za održivi rast.
U vašem otpadu se krije zlato - nemojmo ga bacati
Električni i elektronski otpad se često doživljava kao teret, ali u stvarnosti predstavlja jedan od najvrednijih sekundarnih resursa. Svaki stari telefon, pokvareni toster ili neiskorišteni kabl sadrži materijale koji se mogu povratiti i pretvoriti u nove proizvode.
Tokom evropske sedmice za redukciju otpada, ali i mjesecima koji slijede, projekt CETAP poziva sve u Bosni i Hercegovini da poduzmu akciju. Zajedno možemo smanjiti utjecaj na okoliš, izgraditi ekonomiju zasnovanu na resursnoj efikasnosti i otključati skrivenu vrijednost uređaja koje više ne koristimo.
Usvojimo nove navike! Iskoristimo otpad!
Cirkularna budućnost počinje izborima koje donosimo danas.
Projekt CETAP i okupljanje stručnjaka na konsultativnom sastanku o cirkularnoj ekonomiji u Doboju
Projekt CETAP organizovao je konsultativnu radionicu Tematskih radnih grupa u hotelu Park u Doboju, 22–23. oktobra 2025. godine, okupivši vodeće stručnjake i predstavnike institucija radi razmatranja rezultata iz Studije o tržišnom potencijalu za primjenu principa cirkularne ekonomije u upravljanju posebnim kategorijama otpada u Bosni i Hercegovini.
Ova studija, pripremljena u okviru Aktivnosti 1.1, procjenjuje mogućnosti za primjenu principa cirkularne ekonomije u upravljanju posebnim kategorijama otpada i ispituje kako Bosna i Hercegovina (BiH) može da se uskladi s EU paketom o otpadu i Zelenom agendom za zapadni Balkan. Ujedno identificira postojeće prednosti i mane države te predlaže scenarije reformi, inovacija i ulaganja u održive sisteme upravljanja otpadom.
Temelji za promjenu
Izvještaj razmatra:
- Zakonodavne i političke prilagodbe potrebne za usklađivanje s pravnom stečevinom EU.
- Scenarije za unaprjeđenje i proširenje sistema proširene odgovornosti proizvođača (POP (eng. EPR)).
- Modele za prikupljanje i tretman otpadnih tokova kao što su baterije, vozila na kraju životnog vijeka, gume, otpadna ulja, papir i karton, građevinski i ruševinski otpad, te otpadna električna i elektronska oprema.
- Prilagođavanje ekonomskih instrumenata, uključujući nove poreze, naknade i mehanizme finansiranja.
- Finansijske modele za podršku ulaganjima u infrastrukturu cirkularne ekonomije.
- Koncepte za nacionalnu platformu za razmjenu otpada, s definiranim institucionalnim ulogama i digitalnim funkcionalnostima.
Studija predstavlja putokaz za kreatore politika i privredu, s ciljem jačanja cirkularnih praksi u različitim sektorima, uz istovremeno osiguranje usklađenosti s evropskim standardima.
Dva dana saradnje i uvida
Tokom dvodnevne radionice, stručnjaci CETAP-a predstavili su ključne rezultate studija i vodili otvorene konsultacije s članovima Tematske radne grupe – tijela koje čine predstavnici državnih i entitetskih ministarstava, lokalnih vlasti, privatnog sektora, akademske zajednice i međunarodnih organizacija. Tematske radne grupe obuhvataju:
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske; Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine; Odjel za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta, Odjel za komunalne poslove; Direkcija za evropske integracije u BIH; Fondovi za zaštitu okoliša oba entiteta; Grupu Svjetske banke; UNDP; BASWA; ALBA Zenica; KIMTEC Eco; ZEOS Eko-sistem; KJKP „RAD“ Sarajevo; privredne komore oba entiteta; ENOVA; APOSO; građevinsku kompaniju Mibral; te Savez opština i gradova Republike Srpske (ALVRS).
Doprinos stručnjaka
Prvi dan radionice otvorio je E.Skot Kroset (E. Scott Crossett), vođa tima Projekta CETAP, koji je predstavio studiju i ciljeve aktivnosti. Uslijedile su prezentacije sljedećih stručnjaka:
- Hari Mora (Harri Moora), ekonomski stručnjak – Politike u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji
- Dr Ion Nae Musetoju (Ion Nae Musetoiu), zamjenik vođe projekta – Regulatorni okvir u ekonomijama u tranziciji
- Romano Ruđeri (Romano Ruggeri), (online učešće) - Uloga regulatornih organa u procesu tranzicije
- Elma Kavazović, Ekspert iz oblasti upravljanja otpadom – Mapiranje ključnih aktera u procesu tranzicije
- Draženko Bjelić, Ekspert iz oblasti upravljanja otpadom – Posebne kategorije otpada i njihovo upravljanje
- Maria Krasteva, Ekspert iz oblasti upravljanja otpadom – Prelazak na modele najboljih praksi upravljanja otpadom
Svako zasjedanje bilo je propraćeno strukturiranim konsultacijama, s ciljem prikupljanja mišljenja i povratnih informacija od članova tematskih radnih grupa.
Drugog dana, prezentacije su održali:
- Hari Mora (Harri Moora), ekonomski stručnjak – Ekonomski instrumenti u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji
- Mihail Asenov, ekspert za ekonomiku otpada – Tržišni trendovi i prilike
- Simona Ghita, ekspert za proširenu odgovornost proizvođača - POP (EPR) i posebne kategorije otpada
- Scott Crossett, ekspert za podizanje svijesti – Strategija informisanja i javne svijesti kao alat tranzicije
- Dr Paolo Baka (Paolo Bacca), ekspert za finansiranje otpada – Mogućnosti ulaganja i modeli finansiranja promjena
Radionica je završena izlaganjem g. Kroseta, koji je predstavio stratešku mapu CETAP-a za tranziciju, zahvalio svim učesnicima na doprinosu i potvrdio zajednički duh saradnje koji pokreće transformaciju Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji.
Sljedeći koraci
Povratne informacije prikupljene tokom dvodnevnih konsultacija bit će uključene u završnu verziju Izvještaja o Aktivnosti 1.1 prije objavljivanja. Rezultati ovog zajedničkog procesa poslužit će kao temelj za buduće preporuke politika, pilot aktivnosti i kampanje podizanja svijesti u okviru Projekta CETAP.
Projekt CETAP izražava iskrenu zahvalnost svim članovima Tematske radne grupe i partnerima čije stručno znanje i angažman nastavljaju da oblikuju čistiju, održiviju i ekonomski otporniju Bosnu i Hercegovinu.
Od linearnog ka cirkularnom: Redefinisanje ekonomije radi otpornije budućnosti Bosne i Hercegovine
Decenijama je ekonomija Bosne i Hercegovine – kao i velikog dijela svijeta – bila zasnovana na linearnom modelu: uzmi, proizvedi, upotrijebi i odbaci. U pitanju je sistem koji je omogućio industrijski rast, ali je iza sebe ostavio rastuće deponije, rasipanje resursa i sve veće ekološke troškove.
Linearni ekonomski model je kroz istoriju doprinio razvoju inovacija i privrednom rastu, postičući potrošačko ponašanje. Međutim, danas je jasno da linearna ekonomija nije održiv model. Otpad koji ostavljamo iza sebe ne predstavlja samo propuštenu priliku da se isti pretvori u resurs, kada se ne zbrinjava na pravilan način, on postaje trošak i za okolinu i za ekonomiju.
Sada, dok Evropa ubrzano prelazi na cirkularnu ekonomiju, Bosna i Hercegovina (BiH) nalazi se na prekretnici. Pomenuta promjena iz linearne u cirkularnu ekonomiju ne predstavlja samo ekološki izbor, u pitanju je strateška i ekonomska prilika za jačanje konkurentnosti, otvaranje lokalnih radnih mjesta i izgradnju dugoročne otpornosti.
Šta cirkularna ekonomija znači za BiH?
Cirkularna ekonomija zamjenjuje otpad snalažljivošću pri upotrebi resursa. To znači osmišljavanje proizvoda i procesa tako da eliminišu otpad i zagađenje, zadržavanje proizvoda i materijala u upotrebi što je duže moguće, te obnavljanje prirodnih sistema. U praksi to znači pretvaranje jučerašnjeg otpada u sutrašnju sirovinu.
Za Bosnu i Hercegovinu, ovaj prelazak može donijeti konkretne koristi:
- Smanjenu zavisnost od uvoza sirovina kroz ponovnu upotrebu onoga što već postoji unutar naših granica.
- Razvoj novih, zelenih industrija i inovacija, od popravke i remanufakture, do reciklaže i ekološkog dizajna.
- Otvaranje novih radnih mjesta, posebno u lokalnim zajednicama gdje se otpad stvara i gdje se njime upravlja.
- Poboljšan kvalitet životne sredine – čistije rijeke, zeleniji gradovi i zdraviji uvjeti života.
Ovo nisu apstraktne ideje. U cijeloj Evropi su cirkularni modeli već donijeli mjerljive rezultate: stvaranje manje otpada, nove izvore prihoda i stabilnije ekonomije. Za BiH, usvajanje ovih principa može otvoriti vrata rastu i investicijama u održive sektore, istovremeno jačajući usklađenost s ekološkim standardima Evropske unije.
Ekonomska promjena zasnovana na otpornosti
U linearnom modelu, vrijednost proizvoda nestaje onog trenutka kada se odbaci. U cirkularnom modelu, vrijednost cirkuliše – zadržava se kroz ponovnu upotrebu, reciklažu i pametniji dizajn. Takav sistem čini ekonomiju otpornijom na krize poput nestašice resursa ili kolebanja cijena, uz manju zavisnost od uvoza.
Bosna i Hercegovina trenutno uvozi veliki dio svojih sirovina. Uspostavljanjem sistema koji omogućavaju duži ciklus upotrebe resursa, zemlja se može zaštititi od efekata globalnih tržišnih oscilacija. Cirkularni modeli takođe potiču inovacije i preduzetništvo, nudeći malim i srednjim preduzećima nove načine za konkurisanje i rast.
Osim toga, globalni investitori sve više daju prednost održivosti. Zemlje koje mogu demonstrirati cirkularnost, transparentnost i ekološku odgovornost postaju privlačna odredišta za ulaganja. Za BiH, prelazak na cirkularnu ekonomiju ne znači samo zaštitu životne sredine – već i osiguravanje ekonomske budućnosti.
Pretvaranje politika u praksu
Cirkularnost zahtijeva saradnju: između vlada, preduzeća, akademske zajednice i građana. Tu projekt CETAP (Program za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji i podizanje svijesti) ima ključnu ulogu. Uz podršku Evropske unije i lokalnih partnera, CETAP pomaže Bosni i Hercegovini da razvije pravne, institucionalne i društvene temelje za cirkularnu budućnost.
Misija CETAP-a je dvostruka:
- Podrška politikama – pomoć u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva i planova upravljanja otpadom i resursima s Evropskim zelenim dogovorom (EU Green Deal), koji predviđa da EU postane prva klimatski neutralna regija do 2050. godine.
- Podizanje svijesti i angažman javnosti – inspirisanje građana, škola, općina i kompanija da počnu da posmatraju otpad kao vrijednost, kroz kampanju za podizanje svijesti koja će započeti u januaru 2026. godine.
Proces tranzicije neće se desiti preko noći – ali će se desiti. Svaka akcija – svaka odvojena boca, popravljeni uređaj ili reciklirani materijal – gradi zamah. CETAP-ov pristup zasniva se na AKAP modelu: (Awareness, Knowledge, Attitude, Practice) – svijest, znanje, stav i praksa. Svijest počinje razumijevanjem zašto principi cirkularnosti (smanji, ponovo upotrijebi, recikliraj i povrati energiju) imaju važnost.
Izgradnja budućnosti koja traje
Koncept cirkularne ekonomije nudi novu viziju za Bosnu i Hercegovinu – onu u kojoj napredak ne dolazi nauštrb planete. On osporava zastarjelu pretpostavku da su rast i održivost suprotstavljeni ciljevi, pokazujući da pametno upravljanje resursima potiče prosperitet.
Preispitujući način na koji proizvodimo i trošimo, BiH može smanjiti pritisak na životnu sredinu, podtaći inovacije i ojačati ekonomsku nezavisnost. Još važnije, može se pridružiti rastućoj evropskoj zajednici zemalja koje dokazuju da održivost i uspjeh mogu ići ruku pod ruku.
Prelazak s linearnog na cirkularni model nije korak unazad – to je skok naprijed. Naprijed ka čistijoj industriji, stabilnijim radnim mjestima i budućnosti koja obnavlja, a ne iscrpljuje. Uz pravi spoj politika, partnerstava i učešća javnosti, Bosna i Hercegovina može postati regionalni lider u cirkularnoj transformaciji – pokazujući time da otpornost počinje preispitivanjem načina na koji koristimo ono što već imamo.
O projektu CETAP
Program za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji i podizanje svijesti (CETAP) predstavlja inicijativu finansiranu od strane Evropske unije, koja podržava prelazak Bosne i Hercegovine ka održivoj, resursno efikasnoj ekonomiji. Kombinujući usklađivanje politika, angažman interesnih strana i podizanje svijesti javnosti, CETAP ima za cilj izgradnju zelenije i otpornije budućnosti za sve.
Život u skladu s principima cirkularnosti: Kako ponovna upotreba, popravka i snalažljivost već čine dio života u Bosni i Hercegovini
Za mnoge ljude širom Bosne i Hercegovine, principi cirkularnog života nisu ništa novo. Oni su utkani u navike, svakodnevnicu, porodične tradicije i život u zajednici. Od pažljive ponovne upotrebe do kreativnih popravki, Bosanci i Hercegovci odavno njeguju umijeće produžavanja životnog vijeka stvari.
Tradicija susreće modernu održivost
Generacije u Bosni i Hercegovini odrasle su s dubokim poštovanjem prema raspoloživim resursima: staklene tegle pretvarane su u osnovni element kuhinjskih zaliha i zimnice, odjeća je krpljena i prenošena dalje na mlađe naraštaje, ostatci hrane pretvarali su se u sutrašnji obrok, a biorazgradivi otpad završavao u kompostu.
Danas su te vrijednosti i dalje žive. U gradovima i selima sasvim je normalno popraviti obuću umjesto baciti je, restaurirati namještaj umjesto kupiti novi, pažljivo sačuvati plodove iz vrta. To nisu samo običaji koji odišu nostalgijom – to su živi primjeri cirkularnog razmišljanja.
Svakodnevna ponovna upotreba i popravka
Prošetajte pijacom i vidjet ćete bezbroj znakova te snalažljivosti. Od tegli ponovo napunjenih domaćim džemom ili ajvarom, do alata koji se prenosi s koljena na koljeno – ponovna upotreba je sastavni dio svakodnevnog života. Krojači i obućari – nekad smatrani zanatlijama iz nekog prošlog vremena – ponovo cvjetaju u mnogim zajednicama, nudeći pristupačne popravke koje odjeći i obući produžavaju i vraćaju upotrebnu vrijednost.
U ruralnim područjima, gdje je samoodrživost i dalje pitanje ponosa, cirkularni život još je vidljiviji. Kompostiranje kuhinjskog otpada, ponovna upotreba građevinskog materijala i popravka poljoprivredne mehanizacije podrazumijevaju se same po sebi. Te prakse smanjuju otpad, štede novac i održavaju vrijedne resurse u upotrebi.
Duh cirkularnosti u gradovima
Urbani centri također doživljavaju obnovu kulture popravke i ponovne upotrebe, a sve se više okreću održivim materijalima za izradu proizvoda. Širom Bosne i Hercegovine, preduzetnici pokreću uspješne biznise koji stavljaju održivost u fokus i grade cirkularnu ekonomiju.
Jedan lanac prodavnica rabljene odjeće, na primjer, ima tek 2% otpada u procesu sortiranja, što znači da se gotovo 98% sve prikupljene odjeće ponovo koristi ili prodaje.
Modni brend MAGBAGO, sa sjedištem u Bijeljini, proizvodi modernu odjeću od biljnih i biorazgradivih materijala, promovirajući održivu modu. Tamara Đurić, ekopoduzetnica i osnivačica MAGBAGO-a, kaže:
„Cirkularna ekonomija je ključna za Bosnu i Hercegovinu jer se oslanja na tradiciju snalažljivosti i poštovanja prirode, nešto što je oduvijek predstavljalo dio naše kulture. Naše bake su davno imale taj način razmišljanja – štedjele su, ponovo koristile i davale novu svrhu svemu, od staklenih tegli i flaša do tkanine. Vidim ogroman potencijal u tome da se taj način razmišljanja vrati, jer s njim možemo smanjiti otpad, potaknuti inovacije i stvoriti zdravije zajednice za budućnost.“
Čak se i digitalne platforme priključuju ovom pokretu. Online stranice za prodaju i razmjenu polovnih stvari doživljavaju procvat, dajući predmetima novi život i smanjujući potrebu za proizvodnjom novih.
Sve ove inicijative, kao i mnoge druge poput njih, pokazuju kako građani Bosne i Hercegovine vraćaju naslijeđe snalažljivosti, restauracije i cirkularnih praksi u ekonomiju 21. vijeka.
Kultura snalažljivosti
Cirkularni život predstavlja nešto mnogo više od prostih kanti za reciklažu ili ciljeva koje postavi država. To je način razmišljanja: cijeniti ono što imamo, tražiti nove svrhe za stare stvari i dijeliti resurse unutar zajednice. Bosna i Hercegovina ovdje ima prirodnu prednost. Kultura snalažljivosti već je ukorijenjena u svakodnevni život. Ono što je sada potrebno jeste podrška da se te prakse prošire i povežu s modernim sistemima prikupljanja, sortiranja i reciklaže.
Povezivanje prošlosti i budućnosti
Kako se Bosna i Hercegovina kreće prema članstvu u EU i prihvata ambiciozne ekološke ciljeve, ove dugogodišnje navike mogu postati temelj nacionalnih strategija cirkularne ekonomije. Umjesto da se počinje od nule, kreatori politika i privreda mogu učiti iz domišljatosti običnih ljudi.
Projekt CETAP (Akcioni plan za tranciziju ka cirkularnoj ekonomiji) upravo želi da istakne i ojača tu poveznicu. Slaveći lokalne tradicije ponovne upotrebe i popravke, te podržavajući modernu infrastrukturu za reciklažu i oporabu, odnosno iskorištenje materijala, CETAP pomaže da se kulturna mudrost pretoči u savremene politike i prakse.
Prilika pred nama
Zamislite budućnost u kojoj cijela zemlja koristi ovaj prirodni cirkularni način razmišljanja. U kojoj male lokalne kafiće/radionice za popravke podržavaju općinski programi. U kojoj svaki grad sadrži punktove za preuzimanje i razmjenu predmeta. U kojoj škole uče djecu ne samo da recikliraju, nego i da od početka cijene i vrijednuju materijale.
Bosna i Hercegovina već ima nacrt za takvu budućnost. On se krije u domovima gdje se iskorištene tegle ponovo pune i odjeća krpi. Na gradskim pijacama gdje polovni predmeti mijenjaju vlasnike. I u kolektivnom duhu naroda koji zna da ništa ne treba bacati.
Cirkularni život nije nova ideja. To je način života. Način razmišljanja. Prepoznajući i nadograđujući ove historijske tradicije, Bosna i Hercegovina može predvoditi put prema istinski regenerativnoj, otpornoj ekonomiji – dokazujući da se najbolja rješenja za sutra često nalaze u mudrosti od jučer.
Drugi izvještaj o napretku projekta CETAP: Hvatanje zamaha ka održivoj budućnosti
Tranzicija Bosne i Hercegovine ka cirkularnoj ekonomiji dobija na zamahu. Uz podršku Evropske unije, projekt CETAP nastavlja da pokreće konkretne promjene s ciljem ojačavanja sistema upravljanja otpadom, promoviranja ponovne upotrebe i reciklaže, te izgradnje kulture održivosti – korak po korak, zajednicu po zajednicu.
Ovaj drugi kvartalni izvještaj obuhvata period od 15. februara do 31. maja 2025. godine i donosi pregled ključnih postignuća, savladanih izazova i pravaca djelovanja u mjesecima koji slijede.
Najvažniji ostvareni rezultati u proteklom kvartalu
1. Pokrenute tematske radne grupe
U aprilu smo organizovali uvodne sastanke četiri tematske radne grupe CETAP-a, usmjerene na ključne aspekte tranzicije:
- Pravni i strateški okvir
- Tehnička rješenja i inovacije
- Edukacija i svijest javnosti
- Ekonomija i tržišta
Ove grupe okupljaju donosioce odluka, stručnjake iz industrije, akademsku zajednicu i civilno društvo. Njihova uloga je da zajedno oblikuju konkretne prijedloge i smjernice koje će pomoći BiH da se uskladi s zakonodavstvom Evropske Unije u oblasti otpada i cirkularne ekonomije.
2. Procjena tržišnog potencijala za tranziciju u cirkularnu ekonomiju
U fokusu ovog kvartala bila je Aktivnost 1.1 – procjena tržišnog potencijala za primjenu principa cirkularne ekonomije na posebne tokove otpada.
Postignuti su važni koraci, među kojima bismo istakli:
- Usklađivanje regulative: Mapiranje i analiza domaćeg zakonodavstva u odnosu na EU paket o otpadu.
- Identifikacija aktera: Identifikacija institucija, preduzeća, univerziteta i finansijskih partnera bitnih za proces tranzicije.
- Mapiranje proizvođača: Katalogizacija proizvođača posebnih kategorija otpada – uključujući elektronski i električni otpad (WEEE), otpadna vozila (ELV), baterije, gume, građevinski i ruševinski otpad.
- Procjena kapaciteta: Analiza spremnosti komunalnih i privatnih preduzeća za upravljanje otpadom u pogledu reciklaže i ponovne upotrebe.
- Ekonomska analiza: Izrada nacrta izvještaja o finansijskim podsticajima, investicijama i modelima proširene odgovornosti proizvođača (EPR).
Završna Studija tržišnog potencijala ponudit će konkretne scenarije tranzicije BIH: političke, finansijske i operativne puteve ka održivoj ekonomiji zasnovanoj na resursnoj efikasnosti.
3. Postavljeni temelji za jačanje kapaciteta
CETAP tim je razvio uvodni program obuke za zaposlene u nadležnim ministarstvima, općinama i drugim relevantnim institucijama. Moduli obuke obuhvataju:
- Politike i zakonodavstvo EU u oblasti otpada i cirkularnosti
- Praktične koristi i primjere dobre prakse iz zemalja članica
- Korake za sprovođenje institucionalnih i regulatornih reformi
Obuke su tokom juna okupile ključne aktere s ciljem stvaranja zajedničke vizije i razumijevanja procesa cirkularne tranzicije – od lokalnog do državnog nivoa.
4. Pripreme za platformu za razmjenu otpada
Još jedan veliki iskorak napravljen je i u razvoju Platforme za razmjenu otpada – inovativnog digitalnog alata osmišljenog kako bi omogućio bolju povezanost između ponuđača i korisnika sekundarnih sirovina, odnosno industrija koje ih mogu iskoristiti.
Ono što je bitno istaknuti:
- Uspostavljena je saradnja s entitetskim fondovima za zaštitu životne sredine (RS i FBiH).
- Formirana je radna grupa za razvoj platforme.
- Definirani su tehnički kriterijumi za klasifikaciju sekundarnih sirovina.
- Započeti su razgovori o hostingu, upravljanju i kontroli kvaliteta.
Platforma je zamišljena kao ključni alat za razvoj tržišta reciklaže u BiH – kako bismo smanjili prekomjerno odlaganje otpada, smanjujući tako oslanjanje na deponije i, pogotovo divlje deponije, te povećali iskorišćenost resursa.
5. Kampanja za podizanje svijesti – prvi nacrt
Komunikacijski tim projekta CETAP izradio je prvi nacrt strategije nacionalne kampanje za podizanje svijesti, čije je pokretanje planirano za novembar 2025. godine.
Kampanja će kombinirati digitalne kanale, televizijske i radijske sadržaje, vanjsko oglašavanje i aktivnosti u lokalnim zajednicama, s ciljem promocije dobrih praksi i uspješnih priča iz cijele BiH. Kroz pristup "korak po korak" – od informisanja građana do konkretne akcije – kampanja ima za cilj da ojača osjećaj vlasništva i odgovornosti građana za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji.
Uspjesi u komunikaciji i vidljivosti
Digitalna prisutnost projekta CETAP značajno je porasla tokom ovog kvartala:
- Broj pratilaca na Facebooku se udvostručio. Ako nas još ne pratite, možete to učiniti ovdje: https://www.facebook.com/ProjectCETAP/
- Instagram profil je aktiviran, uz redovno objavljivanje sadržaja – zapratite nas ovdje: https://www.instagram.com/projectcetap/
- Posjećenost internet stranice naglo je porasla: Tokom aprila i maja zabilježeno je više od 25.000 pregleda internet stranice, čime je sajt postao centralno mjesto za informisanje i uključivanje građana. Sve novosti možete pratiti ovdje: https://cetap.ba/novosti/
Ovaj porast digitalne vidljivosti ohrabrujući je pokazatelj uoči lansiranja nacionalne kampanje za podizanje svijesti. Iskreno zahvaljujemo svima koji nas prate i podržavaju!
Pogled unaprijed
U narednom izvještajnom periodu fokus će biti na sljedećim aktivnostima:
- Finalizacija Studije tržišnog potencijala (Aktivnost 1.1) i predstavljanje rezultata Upravnom odboru projekta.
- Realizacija obuka za jačanje kapaciteta (Aktivnost 1.2) širom BiH.
- Izrada nacrta pravnih akata za usklađivanje sa zakonodavstvom EU (Aktivnost 1.3) i podrška u planiranju upravljanja otpadom na općinskom i kantonalnom nivou (Aktivnost 1.4).
- Dalji razvoj Platforme za razmjenu otpada (Aktivnost 2.1) kroz tehnički dizajn i koordinaciju s akterima.
- Finalizacija Strategije kampanje za podizanje svijesti (Aktivnost 3.1), koja će biti lansirana krajem godine.
Uz snažno uključivanje aktera i poštivanje planiranih rokova, projekt CETAP ulazi u odlučujuću fazu u kojoj strategije prelaze u konkretne aktivnosti.
Zaključak
Drugi kvartalni izvještaj pokazuje da projekt ulazi u fazu u kojoj zaista hvata ozbiljan zamah. Od mapiranja zakonodavstva i analize proizvođača, preko razvoja kampanja za podizanje svijesti, do širenja digitalnog prisustva – CETAP postavlja temelje za održiviju i resursno efikasniju Bosnu i Hercegovinu.
Tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji kompleksan je proces koji zahtijeva promjene na zakonodavnom, ekonomskom, tehničkom i društvenom planu. Ipak, kako pokazuje i ovaj kvartal, stabilni temelji se postavljaju – a zemlja se kreće ka budućnosti u kojoj otpad više ne predstavlja kraj, već početak nečeg novog i korisnog.